TAJNE OPTUŽNICE DOVODE U PITANJE SURADNJU NATO-A I DEN HAAGA

SARAJEVO, 10. prosinca (Hina) - Priča američkog dnevnika "Washigton Posta" o Miroslavu Brali, nekadašnjem pripadniku HVO-a kojega Sud u Den Haagu sumnjiči za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini 1993., otkrila je ozbiljne propuste u komunikaciji između NATO-saveza, koji službeno u cijelosti podupire napore da se osumnjičeni privedu pravdi, i Suda u Den Haagu. #L# Glasnogovornik SFOR-a u Sarajevu Piter Clark danas je potvrdio kako su točne tvrdnje washingtonskog dnevnika da su vojnici NATO-a u Bosni odbili uhititi Bralu koji se sam došao prijaviti. Clark je izjavio da se Bralo pojavio na jednoj nadzornoj točki u blizini Viteza, koju su držali nizozemski vojnici iz sastava SFOR-a, traživši da ga uhite i predaju Sudu u Den Haagu. "Načinjena je provjera i u tom trenutku nije bilo potvrde da je on na popisu osumnjičenih za ratne zločine. Nakon toga, na njegov zahtjev, Bralo je pušten", rekao je britanski časnik. Taj se neobičan događaj zbio u srpnju ove godine, a - prema pisanju "Washington Posta", Bralo, koji je bio dozapovjednik potrojbe HVO- a pod nazivom "Džokeri", htio se predati kako bi "svjedočio protiv hrvatskog generala kojemu se trenutačno sudi za ratne zločine" (iako se ime ne spominje, vjeruje se da je riječ o postupku protiv generala Blaškića). Iako je naknadnim provjerama utvrđeno da je Miroslav Bralo ipak osoba koju bi rado vidjeli u Den Haagu, glasnogovornik SFOR-a danas je istaknuo kako NATO ne snosi nikakvu odgovornost za očiti i grubi previd koji dovodi u pitanje spremnost međunarodne zajednice da se sustavno i odgovorno suoči s problemom uhićenja ratnih zločinaca. "U takvoj situaciji nismo imali nikakvih ovlasti uhititi osobu za koju ICTY nije mogao potvrditi da je na popisu osumnjičenih. Da smo ga zadržali, to bi bila otmica", rekao je Clark. Iako je ustvrdio da SFOR ostaje pripravan djelovati u okvirima postojećeg mandata, Clark je propustio spomenuti da je naknadni zahtjev Suda u Den Haagu da se Bralo ipak uhiti odbijen. "Washington Post" spominje i ime osobe koja je to izravno odbila - riječ je, navodno, upravo o američkom generalu Jacku Nixu, višem operativnom časniku SFOR-a. Nix je navodno smatrao da je zahtjev za pratnjom predstavnika sarajevskog ureda Suda do Braline kuće u Vitezu "prekoračenje mandata". Miroslav Bralo jedan je od izvršitelja, nešto što se kolokvijalno zove "sitnom ribom" u mreži ratnih zločina počinjenih u BiH. Do njegova se imena istragom ipak došlo, no ono je ostalo skriveno od javnosti u tzv. "kuvertiranoj optužnici". Kako se pokazalo, te su optužnice toliko tajne da je čak i pripadnicima NATO-a teško otkriti tko se na njima nalazi. "Mi neprestano nastojimo poboljšati pravila postupanja kako bismo osigurali da zapovjednici na terenu imaju najbolje informacije, i s tim ćemo nastaviti, no o pojedinostima ne mogu govoriti", rekao je bojnik Clark. Glasnogovornik Ujedinjenih naroda u Sarajevu Aleksandar Ivanko, koji govori i u ime Suda u Den Haagu, izjavio je kako se valja nadati da će Memorandum o razumijevanju, nedavno potpisan između Suda i zapovjedištva NATO-a, pomoći u otklanjanju takvih nesporazuma. "Glavna tužiteljica Louise Arbour tražila je tijekom sastanka u Bonnu da se optuženi za ratne zločine odmah izruče, a od NATO-a da pomogne u ispunjavanju toga cilja", rekao je Ivanko, ističući kako se sada odluka očekuje od Vijeća NATO-a. "Mi tražimo da Vijeće NATO- a pojasni svoju politiku vojnicima na terenu i omogući im odlučnije djelovanje", rekao je UN-ov glasnogovornik, ističući da nitko osim pripadnika međunarodnih vojnih snaga ne može uhititi osumnjičene, kad već lokalne vlasti to odbijaju učiniti. "Ovakvo nešto, naravno, ne bi nam se dogodilo s osobama poput Radovana Karadžića jer za njega svi znaju", rekao je SFOR-ov glasnogovornik Clark. (Hina) rm gk 101809 MET dec 97