KYOTO, 11. prosinca (Hina/AFP/AP) - Konferencija u Kyotu o klimatskim promjenama usvojila je završni Protokol, sporazum kojim je predviđeno da industrijski najrazvijenije zemlje prosječno smanje emisiju plinova koji stvaraju efekt
staklenika za 5,2 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine.
KYOTO, 11. prosinca (Hina/AFP/AP) - Konferencija u Kyotu o
klimatskim promjenama usvojila je završni Protokol, sporazum kojim
je predviđeno da industrijski najrazvijenije zemlje prosječno
smanje emisiju plinova koji stvaraju efekt staklenika za 5,2 posto
u odnosu na razinu iz 1990. godine.#L#
Sporazum je postignut u četvrtak ujutro nakon teških, oštrih i
dugotrajnih (11 dana) pregovora, a svečano potpisivanje predviđeno
je 16. ožujka u New Yorku, do kad bi ga trebali ratificirati
parlamenti zemalja na koje se odnosi.
Emisija šest plinova zbog kojih se zagrijava zemljina atmosfera bit
će prema Protokolu iz Kyota u zemljama Europske unije smanjena za 8,
u SAD za 7, a u Japanu za 6 posto.
Zadana razina smanjenja emisije trebala bi biti dostignuta u
razdoblju 2008.-2012. godine, što će, ukupno gledano,
predstavljati smanjenje od 6 posto u odnosu na 1990. godinu.
"To je brojka koja će imati učinka na koncentraciju plinova s
učinkom staklenika u atmosferi", rekao je vođa pregovaračkog
odbora Konferencije Raul Estrada.
No dokumant iz Kyota, iako dosad prvi pokušaj da se na svjetskoj
razini zbog općeg dobra obuzda korištenje energije, mnoge je
ostavio nezadovoljnima.
Iako ga je vodeći američki stručnjak za zaštitu okoliša i član
Vijeća za zaštitu prirodnih bogatstava John Adams pozdravio kao
"povijesnu prekretnicu", organizacija za zaštitu okoliša
Greenpeace izjavila je da je sporazum iz Kyota tako pun rupa da
"zapravo neće donijeti ikakvih smanjenja u odnosu na razine iz
1990."
Jedna od najvećih prepreka pri postizanju sporazuma bio je žestoki
sukob između "bogatih i siromašnih", odnosno inzistiranje SAD, uz
podršku Japana, da i zemlje u razvoju budu njime obuhvaćene, čemu su
se one, na čelu s Kinom i uz potporu EU, oštro usprotivile.
Na kraju je u srijedu taj članak Protokola izbačen, jer je
prevladala teza zemalja u razvoju da su razvijene zemlje prve
zagadile atmosferu, pa je prve i moraju početi "čistiti".
Vođa američkog izaslanstva Stuart Eizenstat novinarima je rekao da
će SAD i dalje nastojati da sporazumu priključe i zemlje u razvoju.
"Tražili su da mi načinimo prvi korak, i on je učinjen", rekao je.
No takav ishod ima i svoju tamniju stranu. Stručnjaci smatraju da će
američki Senat odbiti ratificirati dokument koji, protivno
američkom diktatu, nije obvezujući za zemlje u razvoju. Vođa
senatske većine Trent Lott već je najavio da američki parlamentarci
"neće odobriti sporazum koji je manjkav".
Sporazumu je prethodio još jedan kompromis: uoči konferencije
američki je predsjednik Bill Clinton predlagao smanjenje emisije
na razinu iz 1990. (ali ne i ispod nje), dok je Europska unija imala
mnogo ambiciozniji plan - smanjenje emisije za čak 15 posto i to do
2010. godine.
"Svatko je morao činiti ustupke", rekao je glavni pregovarač EU
Pierre Gramegna iz Luksemburga.
Konačni nacrt sporazuma složen je dokument, pun tehničkih
pojedinosti, ali sažeci osnovnih odrednica prema područjima
izgledaju ovako.
SMANJENJA
Smanjenja se odnose na ugljični dioksid i dušični oksid, koji se
stvaraju izgaranjem fosilnog goriva; metan, koji se emitira iz
organskog otpada; i tri "halokarbona", zamjenska proizvoda za već
prije zabranjene tvari koje oštećuju ozonski omotač. Zadane razine
kreću se od -8 posto za Europu do desetpostotnog povećanja
odobrenog Islandu, koji uskoro treba otvoriti talionicu
aluminija.
TRGOVINA
Industrijski razvijene zemlje međusobno mogu trgovati dopuštenim
"razinama emisije". To znači da bi neka zemlja koja ne uspije
ispoštovati svoju dopuštenu razinu mogla dokupiti postotke od
druge zemlje koja je emitirala manje plinova od dopuštenoga.
Nerazvijene zemlje u četvrtak su zbog toga prosvjedovale, jer
smatraju da će SAD i druge zemlje tako izbjegavati puna smanjenja
svojih emisija.
PROVEDBA
Zemlje obuhvaćene sporazumom sastat će se kasnije kako bi odredile
načine sankcioniranja onih zemalja koje ne poštuju dopuštene
razine emisije plinova. Američki prijedlog da se prekršitelji
kazne dodatnim smanjenjem dopuštenih razina u budućnosti nije
prihvaćen.
Protokolom iz Kyota nije određeno kako postići smanjenja, no od
vlada se očekuju mjere poput pretvaranja elektrana na ugljen u
elektrane s pogonom na plin, poticanje proizvodnje automobila s
većom iskoristivošću goriva i ukidanje subvencija kojima se
održava niska cijena fosilnog goriva.
Postignutim sporazumom, koji je rezultat dvogodišnjih pregovora,
na snazi je dobio Sporazum o klimatskim promjenama iz 1992., jer 38
industrijski najrazvijenijih zemalja sad imaju zakonski određene
razine emisije plinova koji uzrokuju zagrijavanje Zemljine
atmosfere.
Vjerodostojno znanstveno istraživanje koje su 1995. proveli UN
ustanovilo je da će do 2100., a ako se emisije plinova ne stave pod
kontrolu, globalna temperatura prosječno porasti za 6 stupnjeva.
Takvo zatopljenje bi izmijenilo klimatske zone, poremetilo
vremenske mijene i podiglo razinu mora zbog otopljenja glečera i
širenja oceana, zbog čega bi se mnogi otoci i niske obale našli
trajno preplavljeni.
(Hina) dam rb
111102 MET dec 97