RUSIJA,INTERFAKS AIF,8-14.12.1997.,RUSIJA-NATO

Ž4=RUSIJA Ž1=INTERFAKS-AIF Ž2=No.49-50/ 8-14. XII. 1997. Ž3=Prvi mačić Stalnog vijeća 'Rusija-NATO' Vitalij Džibuti izvješćuje sa sjednica Stalnog vijeća 'Rusija-NATO' koje su održane 3. i 4. XII. u glavnom stožeru Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu, na kojima su s ruske strane sudjelovali ministar obrane RF Igor Sergejev i načelnik glavnog stožera Anatolij Kvašnjin: "Ruski vojni predstavnik u NATO-u Viktor Zavarzin, koji je tijekom rasprave prema dnevnom redu sjednice bio u velikoj manjini, nije uspio u potpunosti obraniti prijedloge Moskve. Rusko je vojno čelništvo htjelo razmotriti značajke i razmjere vojne djelatnosti u Europi, razinu i razvoj vojne infrastrukture i potencijala NATO-a u Rusiji, kao i brige jedne i druge strane. U ministarstvu obrane priznaju da nisu najbolje osjetili kakav je odnos NATO-a prema ruskim vojnim dužnosnicima. Jasno je jedno: ni ministar obrane, ni ruski vojni predstavnik ne kane biti paravan ili statisti u Savezu. Suradnja između Rusije i NATO-a u sadašnjem obliku za Moskvu je prisilna mjera, priznaju u glavnom stožeru. Taj je korak uvjetovan činjenicom da Rusija danas nije u stanju suprotstaviti se Sjevernoatlantskom savezu vojnim sredstvima. Stoga se sigurnost na zapadu osigurava političko-diplomatskim koracima. Može se reći da odnos država članica NATO-a prema Rusiji nije isti. Jedni priznaju da Moskva ima vrlo važnu ulogu u uspostavi europske sigurnosti. Drugi, ponajprije SAD, pokušavaju izgurati Rusiju iz toga procesa. Moskva se sa svoje strane zauzima da vodeća uloga u stvaranju ustroja sigurnosti na kontinentu pripadne OESS-u, a da NATO bude jedan od koluta u tom lancu. RF i NATO samo se na riječima očituju za uspostavu partnerskih veza. Strateški savez zemalja članica NATO-a još uvijek drži da najveća vojna opasnost dolazi iz bivšeg SSSR-a (Rimska deklaracija). U ministarstvu obrane RF kažu da su neiskrene izjave ministara obrane zemalja NATO-a koji tvrde da je glavna zadaća u djelatnosti Sjevernoatlantskog saveza borba protiv prodaje droga i oružja za masovno uništavanje te organiziranog kriminala. Ruski su se generali zapitali: 'Kako se s tim negativnim pojavama može boriti 48 NATO-ovih streljačkih divizija u Europi i preko 600 zrakoplova koji mogu nositi nuklearno oružje?' Naši se vojni dužnosnici ne mogu sasvim složiti s kolegama iz NATO-a koji kažu da se savez trenutno preobražava i da se smanjuje broj postrojba u Europi. Prvo, očito je da njegova vojna nazočnost na kontinentu nema smisla nakon propasti Varšavskog sporazuma, a drugo, primitkom novih članova NATO istodobno jača svoj vojni potencijal. U ministarstvu obrane RF ozbiljno su zabrinuti zbog pozornosti koju NATO posvećuje očuvanju vojnog ustroja, a ponajviše vojnim zrakoplovnim lukama ne samo u Poljskoj, Madžarskoj i Češkoj - kandidaticama za ulazak u Savez - već i u baltičkim državama. Ruski su generali uvjereni da je pristup Letonije, Litve i Estonije najveća vojna opasnost za Rusiju na zapadu. Analitičari iz glavnog stožera kažu da preko 600 NATO-ovih zrakoplova koji mogu nositi nuklearno taktičko oružje 'postaje strateški čimbenik', i iz zrakoplovnih luka baltičkih država za par sati mogu doći na ruske granice. Moskva se već bavila prosudbom posljedica pristupa baltičkih zemalja NATO-u. Kao primjeren odgovor navodi se jačanje ruske protuzračne obrane na zapadu, usmjeravanje raketa na vojne zrakoplovne luke Letonije, Litve i Estonije, prekid smanjenja vojnih snaga na ruskom zapadu. Rusija i NATO imaju danas puno problema bez rješenja kojih neće biti moguće izgraditi sustav sigurnosti u Europi. Naši vojni dužnosnici izjavljuju da su spremni raspravljati o najozbiljnijim pitanjima, no njihovi prijedlozi za sada ne nailaze na razumijevanje u NATO-u." 110318 MET dec 97