ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Sindikat znanosti i Sindikat hrvatskih učitelja novinare su danas izvijestili o sudjelovanju na Međunarodnoj konferenciji Education International (Svjetske udruge učitelja i ostalih zaposlenih u školama)
koja se od 24. do 26. studenoga održavala u Budimpešti. Iznoseći podatke o decentralizaciji obrazovanja, financiranju obrazovanja i plaćama u obrazovanju u srednjoj i istočnoj Europi, što je bila tema te konferencije, predstavnici tih sindikata istaknuli su da ta Udruga još ne raspolaže podacima iz Hrvatske, što po njihovom mišljenju govori o tome da Ministarstvo prosvjete i športa RH ne dostavlja podatke o našem školstvu UNESCU ili Svjetskoj banci, kao što to rade druge europske zemlje.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Sindikat znanosti i Sindikat hrvatskih
učitelja novinare su danas izvijestili o sudjelovanju na
Međunarodnoj konferenciji Education International (Svjetske
udruge učitelja i ostalih zaposlenih u školama) koja se od 24. do
26. studenoga održavala u Budimpešti. Iznoseći podatke o
decentralizaciji obrazovanja, financiranju obrazovanja i plaćama
u obrazovanju u srednjoj i istočnoj Europi, što je bila tema te
konferencije, predstavnici tih sindikata istaknuli su da ta Udruga
još ne raspolaže podacima iz Hrvatske, što po njihovom mišljenju
govori o tome da Ministarstvo prosvjete i športa RH ne dostavlja
podatke o našem školstvu UNESCU ili Svjetskoj banci, kao što to rade
druge europske zemlje. #L#
Uspoređujući podatke u školstvu u Hrvatskoj sa podacima iz drugih
zemalja u tranziciji i razvijenim zemljama srednje i istočne
Europe, o kojima se raspravljalo na konferenciji, predsjednik
Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba istaknuo je kako je u
svim tim zemljama za razliku od Hrvatske prisutan jaki trend
decentalizacije obrazovanja i to na svim razinama. Od 1990. zemlje
u tranziciji krenule su u decentralizaciju, kazao je Kuba, pa se
tako primjerice kod financiranja obrazovanja troškovi prenose na
regionalna tijela uprave te gradove i općine i oni upravljaju
školama, a škole imaju mogućnost odlučivati o sredstvima. U
Hrvatskoj je naprotiv, istaknuo je Kuba, prisutna centralizacija u
financiranju - obrazovanje se financira isključivo iz državnog
proračuna i o njemu odlučuje Ministarstvo prosvjete i športa, a
ista je situacija i sa nastavnim programima o kojima škole imaju
mogućnost odlučivati o njihovu izboru, dok u Hrvatskoj školske
programe donosi Ministarstvo prosvjete i športa, istaknuo je
Kuba.
Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja napomenuo je kako neke
naznake promijene u smislu decentralizacije financiranja u
Hrvatskoj donosi prijedlog Zakona o školstvu, gdje bi se ovlasti
trebale prebaciti na županije, ali samo u onom dijelu koji se odnosi
na materijalne troškove.
U decentralizaciji je, kako je istaknuto, od razvijenih zemlja
najdalje otišla Švedska i ostale Skandinavske zemlje, a od zemalja
u tranziciji Mađarska. Primjerice, kazao je dr. Josip Butorac
(Sindikat znanosti), u Švedskoj za srednje škole je 25 posto
nastavnog programa određeno nacionalnim okvirima, dok je ostalih
75 posto prepušteno odluci nastavnika.
Istaknuti su i podaci o broju učenika u odnosu na nastavnika u
Hrvatskoj. Kako je rečeno u Hrvatskoj na jednog nastavnika u
osnovnoj školi dolazi 18 učenika, a u Mađarskoj 10 učenika.
Dr. Višnja Basendorfer iz Sindikata znanosti naglasila je kako
UNESCO preporuča da svaka zemlja šest posto brutto nacionalnog
dohotka izdvoji za obarazovanje i znanost, dok je kod nas za 1998,
predviđeno da se za znanost, osnovno i srednje školstvo izdvoji
4,07 posto. Naime, istaknuto je, da će se iz proraučna za 1998. za
visoko obrazovanje izdvojiti 2,4 posto što čini 0,7 posto od brutto
nacionalnog dohotka. Od toga će znanost, znastvene institucije i
znanstvena istraživanja koristiti 1,28 posto brutto nacionalonog
dohotka, a znanstveno istraživački projekti 0,24 posto.
(Hina) bma dd
051327 MET dec 97