ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Treći Sabor Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske održan je danas u nazočnosti preko 200 sindikalnih izaslanika sa sva četiri hrvatska sveučilišta i dvadesetak znanstvenih
instituta.
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Treći Sabor Nezavisnog sindikata
znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske održan je danas u
nazočnosti preko 200 sindikalnih izaslanika sa sva četiri hrvatska
sveučilišta i dvadesetak znanstvenih instituta.#L#
Izaslanike je pozdravio predsjednik Sabora Republike Hrvatske
akademik Vlatko Pavletić, koji je od 1992. počasni član sindikata.
Ocijenivši da se Hrvatska, kao i druge zemlje u tranziciji, nalazi
u fazi prijelaza iz monološkog u dijaloško društvo, Pavletić je
naglasio važnost znanosti i visokog obrazovanja kako za daljnji
razvitak dijaloga, tako i za prosperitet i očuvanje interesa
države.
"Danas znanost mora biti konzultirana u svemu što se tiče
strategije razvitka države", rekao je Pavletić dodavši da se on
osobno zalaže za "integraciju hrvatske pameti za 21. stoljeće".
Sindikaliste je u ime Vlade pozdravio zamjenik ministra znanosti
i tehnologije prof. Nikola Ružinski istaknuvši da je u prijedlogu
proračuna za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za
znanost u visini od 40 milijuna kuna, odnosno 13,8 posto. To nije
dovoljno za razvitak znanosti kakav nam je potreban, napomenuo je
Ružinski, tako da će Hrvatska ubuduće morati većinu sredstava za
znanost dobivati iz gospodarstva, kao i razvijene zemlje, a ne iz
proračuna.
Predsjednik sindikata dr. Zvonimir Šikić upozorio je da u Hrvatskoj
sredstva za znanost i visoko obrazovanje iznose svega 1,28 posto
BDP-a, dok zemlje OECD-a izdvajaju prosječno 1,6 posto BDP-a samo
za znanstvena istraživanja. Sindikat će se u idućoj godini
nastojati izboriti za rast plaća zaposlenika u znanosti i visokom
obrazovanju za 29,5 posto, odnosno da one porastu 15 posto više nego
plaće u gospodarstvu, najavio je Šikić.
Treći Sabor Sindikata znanosti usvojio je tri rezolucije. U prvoj
se zahtijeva da "vlast odmah zamijeni verbalno zalaganje za znanost
znatnim materijalnim izdvajanjem", a u drugoj da se uvažavaju
znanstveni rezultati umjesto dnevno-političkih "istina". Treća
rezolucija upozorava na dugotrajno kršenje zakona u slučajevima
otkaza znanstvenicima dr. Marijanu Joštu i dr. Mateju Meštriću koji
unatoč pravomoćnim presudama još uvijek nisu vraćeni na posao, dok
je dr. Mato Gazarek umro ne dočekavši pravdu. Zbog njihova slučaja
Sabor Sindikata znanosti odlučio je uputiti pismo i predsjedniku
Republike.
(Hina) md do
221433 MET nov 97