ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Jesu li zaposlene žene u Hrvatskoj diskriminirane u odnosu na svoje muške kolege? Kakav je položaj žena u sindikatima? Na ta i mnoga druga pitanja pokušalo je odgovoriti 110 žena iz Hrvatske, Slovenije,
BiH, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Poljske i Francuske na dvodnevnoj Međunarodnoj sindikalnoj ženskoj konfernciji, koja je po prvi put u Hrvatskoj okupila žene koje su odlučile progovoriti o svojem položaju.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Jesu li zaposlene žene u Hrvatskoj
diskriminirane u odnosu na svoje muške kolege? Kakav je položaj
žena u sindikatima? Na ta i mnoga druga pitanja pokušalo je
odgovoriti 110 žena iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Mađarske,
Rumunjske, Bugarske, Poljske i Francuske na dvodnevnoj
Međunarodnoj sindikalnoj ženskoj konfernciji, koja je po prvi put u
Hrvatskoj okupila žene koje su odlučile progovoriti o svojem
položaju. #L#
Hrvatsko radno zakonodavstvo uvažava visoke standarde zaštite
zaposlenih žena, izričito zabranjuje diskriminaciju po spolu,
propisuje jednakost plaća žena i muškaraca te sadrži posebne
odredbe o zaštiti majčinstva. Međutim, u praksi to obično izgleda
drugačije, kazale su sudionice skupa, održanog protekla dva dana u
Zagrebu. Žene se prilikom zapošljavanja ispituje o porodičnim
obvezama, broju djece, namjeri da imaju djecu. Godine starosti
također ženama predstavljaju otežani faktor pri zapošljavanju, bez
obzira na stručnost, kvalifikaciju, radno iskustvo i uspješnost u
poslu. Mnogi poslodavci dobivanje posla uvjetuju određenom dobnom
granicom, što posebno pogađa žene iznad 35 godine života.
Žene uglavnom rade u radno intenzivnim djelatnostima (tekstilna
industrija, trgovina, ugostiteljstvo, socijalna skrb, zdravstvo)
sa znatno nižim prosječnim plaćama (tzv. horizontalna
diskriminacija žena). Pored toga žene, uglavnom, neovisno o
djelatnosti u kojoj rade imaju niže plaće, a onda poslije i niže
mirovine. Prema podacima koje je iznijela Jagoda Milidrag Šmid npr.
u industriji i rudarstvu, prosječna starosna mirovina žena niža je
za 23,3 posto od muške, u trgovini (gdje većinom rade žene)
prosječna starosna mirovina žene niža je za 20,7 posto, a u
zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti čak 29,7 posto.
Najveća razlika je u području uprave, samouprave i fondova gdje je
prosječna starosna mirovina žena niža za čak 50,7 posto (tzv.
vertikalna diskriminacija).
U posljednjih nekoliko godina veliki broj zaposlenih radnika dobio
je otkaz ili se našao na "čekanju", a statistički podaci pokazuju da
su posljedice po žensku radnu snagu bile manje drastične nego po
mušku. Ovaj podatak ne govori o eventualnom boljem položaju žena na
tržištu rada već o tome da ženska radna snaga dominira u
neprivrednim djelatnostima (državna uprava, zdravstvo, socijalne
službe, obrazovanje) koje do sada nisu bile zahvaćene
privatizacijom i stečajevima.
U Nacrtu ekonomskog memoranduma za Republiku Hrvatsku pod nazivom
"Izazovi mira", kojeg su izradili stručnjaci Svjetske banke, a o
kojem je govorila gđa Milidrag Šmid, predviđena je reforma
socijalnog sektora (javne službe, obrazovanje, zdravstvo). Kako u
ovim djelatnostima pretežito rade žene, a prema nekim procjenama u
javnom sektoru ima 30 do 50 posto viška radnika, do kraja ove godine
i tijekom iduće godine bitno će se pogoršati položaj žena na tržištu
rada, ocjena je Jagode Milidrag Šmid.
Udio žena u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 46 posto dok
žene čine 59 posto članstva u sindikatima, a prema podacima
sindikata zastupljenost žena u rukovodnim strukturama sindikata je
oko 20 posto. Što se ide prema nižim rukovodnim volonterskim
strukturama postotak žena se polako povećava. Dosadašnja
istraživanja pokazala su da postoje određene prepreke i uzroci
nedovoljnog sudjelovanja žena u svim segmentima javnog života, pa i
u sindikatima, a to su shvaćanja glasača da žele biti predstavljeni
muškarcima, a ne ženama, majčinska uloga žene, položaj žene u
obitelji, potreban angažman izvan radnog vremena.
Kako potaknuti žene da aktivnije sudjeluju u radu sindikata?
Sudionice Međunarodne sindikalne ženske konferencije složile su se
da treba jačati samosvijest žena, utvrditi "žensku kvotu" na
izborima za tijela sindikata, unutar sindikata osnovati skupine
koje bi se posebne bavile ženskim pitanjima te postupno mijenjati
svijest naše populacije u odnosu prema ženi i obitelji.
Zbog toga su se okupljene žene na Međunarodnoj sindikalnoj ženskoj
konferenciji dogovorile o osnivanju Ženske sindikalne
koordinacije na državnoj razini, koju će činiti predstavnice
sindikalnih središnjica i sindikata, s ciljem da se položaj žena na
radnom mjestu, u sindikatima, na tržištu rada i u društvu polako
počne mijenjati i poboljšavati.
(Hina) žb dd
080855 MET nov 97