SJEDNICA SAVJETA NBH

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Savjet Narodne banke Hrvatske održao je danas svoju redovitu mjesečnu sjednicu, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba. Kako se navodi u priopćenju NBH-a, Savjet je razmotrio aktualna gospodarska i novčana kretanja, prijedlog državnog proračuna i moguće učinke uvođenja poreza na dodanu vrijednost na vođenje novčane politike, smanjio obveze poslovnih banaka glede redeponiranja nove devizne štednje i donio više drugih odluka iz djelokruga središnje banke.#L# Statistički pokazatelji govore o daljnjem oživljavanju gospodarske aktivnosti, u uvjetima makroekonomske stabilnosti. Za prvih deset mjeseci fizički obujam industrijske proizvodnje povećan je za 5,4 posto, tako da se očekuje cjelogodišnji rast od oko 6 posto. Uzlazne trendove iskazuju i druge ključne gospodarske djelatnosti. Osobito značajnim ocjenjuje se oživljavanje izvoza, koji je u desetomjesečnom razdoblju povećan, računato u kunama, za oko 14,5 posto. Povoljan je i pokazatelj o porastu produktivnosti rada za oko 10,4 posto. Maloprodajne cijene porasle su u studenome za 0,4 posto prema prethodnom mjesecu, te za 3,1 posto prema studenome prošle godine. Tečaj kune i dalje je stabilan. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane banaka već treći mjesec stagnira na razini 14-15 posto, dok je kamatna marža na prosječnih oko 10 posto, a smanjivanje tih pokazatelja ovisi ponajviše o jačanju konkurencije i restrukturiranju poslovanja i troškova u bankama. Razmatrajući prijedlog proračunske politike za 1998. godinu i predstojeće promjene u poreznom sustavu, Savjet NBH podržava predložena rješenja ocjenjujući da ona omogućuju uspješan nastavak stabilizacijske politike. Uvođenje poreza na dodanu vrijednost ne opravdava podizanje ukupne razine cijena. Ukoliko se zamijete takve tendencije, novčana politika na to će neodložno reagirati povećanom restriktivnošću. Odlukom Savjeta NBH smanjuje se bankama i štedionicama obveza redeponiranja dijela deviznih depozita po viđenju i s oročenjem do tri mjeseca, sa 60 posto na 55 posto. To znači da ukupna stopa redeponiranja pada na 31 posto ukupne nove devizne štednje, a obveza banaka smanjuje se za oko 120 milijuna dolara. No, da bi se sačuvala potrebna sigurnost i rastuće povjerenje štediša - nova devizna štednja je u proteklih pet godina porasla sa 162 milijuna na oko 4,1 milijardu dolara - i u što većoj mjeri umanjili rizici, hrvatske banke dužne su pri odabiru gdje će držati ta sredstva suziti svoj izbor na zemlje koje su članice OECD, odnosno na one njihove banke čiji je rejting kod triju najuvažavanijih specijaliziranih svjetskih agencija (Standard&Poor's, IBCA i Moody's) najmanje AA - odnosno Aa3. Savjet NBH odlučio je da se primjena nekoliko propisa o bankovnom poslovanju odgodi s početka siječnja na početak srpnja nastupajuće godine, ocijenivši da će nakon dovršenja novog izvještajnog sustava o bonitetu banaka biti moguća njihova učinkovitija primjena. Radi se o odlukama o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica, o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane rizične aktive banaka i štedionica, o visini i načinu formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka, te o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica. Prema zaključku Savjeta NBH, središnja banka neće do donošenja novoga zakona o bankama i štedionicama, a najduže do 30. rujna 1998. godine, izdavati odobrenja za rad novih banaka i štedionica, osim stambenim štedionicama. Odstupanje od tog stava bilo bi moguće samo iznimno, ukoliko bi dozvolu za rad tražila banka koja svojom veličinom i značajem može doprinijeti jačanju konkurencije i smanjenju koncentracije u hrvatskom bankovnom sustavu, te potaknuti ubrzano restrukturiranje postojećih banaka, kaže se na kraju priopćenja NBH-a. (Hina) dd 031932 MET dec 97