ZASTUPNIČKI DOM SABORA O STANJU U BANKARSKOM SUSTAVU

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Stanje u hrvatskom bankarstvo, što se tiče solventnosti, likvidnosti, bolje je nego prije godinu dana, a tomu je ponajviše doprinijela provedena sanacija banaka, istaknuo je guverner Narodne banke Hrvatske (NBH) dr. Marko Škreb na današnjoj sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Podnoseći Izvješće o stanju u bankovnom sustavu Hrvatske na kraju prošle godine, guverner Škreb je najavio da će jačati nadzor NBH nad bankama i štedionicama, ali, naglasio je, to ne može biti jamstvo da neće biti problema. To su dionička društva i dioničari snose rizik dobrih ili loših odluka, kazao je Škreb. Ubuduće se, po njegovim riječima, može očekivati okrupnjavanje banaka i ulazak većeg broja stranih banaka. #L# Podržavajući Izvješće i ocjenjujući ga kvalitetnim, zastupnici su u raspravi ponajviše ukazali na značaj bankarstva za gospodarstvo. Tako je dr. Ante Tukić (Klub HSLS-a) zamjerio što Izvješće banke promatra samo iz funkcije nadzora NBH, a ne kao organski dio, kao krvotok gospodarstva, dok je Marinko Filipović (Klub HSS-a) izazio skepsu zbog "zdravog bankarstva u bolesnom gospodarstvu". Dragica Zgrebec (Klub SDP-a) upitala je kako to da banke uspješno posluju, a privredni subjekti istodobno propadaju, grcaju u gubicima. "Zašto je najprofitabilnija roba kuna uložena u banku, a ne kuna usmjerena u gospodarstvo", upitala je Zgrebec ističući da će se, kada se nađe odgovor na to pitanje, naći odgovor i na probleme u gospodarstvu. Dr. Tukić se posebno osvrnuo na problem visokih kamatnih stopa, pitajući zašto su one potpuno neosjetljive na kretanje eskontne stope, te ne utječe li na njihovu visinu i stopa obvezne rezerve (sada više od 35 posto). Upozorio je i na obvezu banaka da 53 posto nove devizne štednje redeponiraju u inozemstvu. Na to je upozorio i Filipović, predlažući smanjenje i drugačije gospodaranje deviznim pričuvama, te smanjenje obveze redeponiranja i usmjeravanje tih sredstava (trenutno je to 2,5 milijardi dolara) u gospodarstvo. Mogućnost smanjenja obveze redeponiranja u svom je odgovoru najavio guverner Škreb, a obrazlažući da se ta obveza odnosi na devize građana do tri mjeseca ročnosti, uz ostalo je kazao da je veći dio štednje građanstva u devizama, te da se uglavnom štedi kratkoročno. Zastupnici su u kraćoj raspravi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH (predlagatelj Županijski dom) prema kojima bi se u Koprivničko- križevačkoj županiji neka naselja izdvojila iz općine Ferdinandovac i priključila općini Kalinovac, a izdvajanjem iz općine Kloštar Podravski oformila nova općina Podravske Sesvete. Pritom su dr. Franjo Gregurić (HDZ) i Darko Pavlak (HDZ) predložili ispravljanje nekih nedosljednosti u Varaždinskoj županiji, te u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Bez rasprave je odrađen Konačni prijedlog zakona o lučkim kapetanijama, a kraću je raspravu potaknulo Izvješće Mandatno imunitetnog povjerenstva (MIP) o zahtjevu za odobrenje pokretanja kaznenog postupka protiv Radimira Čačića. Čačić je pismeno izvijestio da je suglasan s prijedlogom MIP-a, koje, inače, predlaže da se ne odobri vođenje postupka, jer se može pokrenuti i nakon isteka zastupničkog mandata. U raspravi je Vladimir Šeks (HDZ) kazao kako je riječ o privatnoj tužbi Šime Đodana, pokrenutoj još krajem 1994., zbog Čačićeve izjave na konferenciji za novinare. Tada je Čačić, rekao je Šeks, "ustvrdio kako u posljednje vrijeme postaje zanimljiva stara politička linija Đodan-Šošić-Abdić- Milošević". Mišljenje MIP-a, Šeks je pak podržao radi zaštite ugleda i dostojanstva Zastupničkog doma i funkcije zastupnika. No, Šeksov je istup Srećko Bijelić (HNS) ocijenio suvišnim, a Petar Žitnik (HSS) ne podržava ideju da se o svakoj tužbi otvara rasprava i čovjeka dezavuira. Načelni je stav MIP-a da se uvijek kada se radi o kleveti odlučuje na predloženi način, odnosno da se ne ulazi u meritum stvari već da se takvi slučajevi rješavaju tehnički, kazao je Jozo Radoš (HSLS). (Hina) bn ds 061408 MET nov 97