ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Redovito mjesečno okupljanje predsjednika i članova uprava hrvatskih banaka i štedionica, koje organizira Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, započelo je danas razgovorom bankara s guvernerom
Narodne banke Hrvatske Markom Škrebom. Guverner NBH posebno se osvrnuo na kretanja na svjetskim burzama, smjernice za nadzor nad poslovanjem banaka i štedionica te posebice na aktualna pitanja i saborsku raspravu o Izvješću o stanju u hrvatskom bankovnom sustavu u 1996.
ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Redovito mjesečno okupljanje
predsjednika i članova uprava hrvatskih banaka i štedionica, koje
organizira Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, započelo
je danas razgovorom bankara s guvernerom Narodne banke Hrvatske
Markom Škrebom. Guverner NBH posebno se osvrnuo na kretanja na
svjetskim burzama, smjernice za nadzor nad poslovanjem banaka i
štedionica te posebice na aktualna pitanja i saborsku raspravu o
Izvješću o stanju u hrvatskom bankovnom sustavu u 1996. #L#
Govoreći o promjenama na svjetskim burzama, Škreb je kazao kako je
to imalo utjecaja i na domaće tržište. Po guvernerovu mišljenju,
problem je krenuo od jugoistočne Azije zbog 'napuhanih cijena' na
tržištima, do čega je dovela preekspanzivna novčana politika te
prebrz rast aktive zbog čega je došlo do neslaganja aktive i pasive.
To će, ocijenio je, svakako smanjiti priljev inozemnog kapitala u
narastajuća tržišta.
Bazelski komitet za nadzor nad bankama priredio je dokument s 25
pravila, koji nije obvezatan za primjenu ali koji sadrži preporuke
koje se u svijetu dosljedno primjenjuju, nastavio je svoje
izlaganje guverner. Uz opće, tu su i preporuke o odgovornosti i
jasnom definiranju situacija pri promjeni vlasništva, kapitalnoj
adekvatnosti, sukladnosti politike donošenja odluka o odobravanju
zajmova s općim bankarskim načelima, metode supervizije banke,
redoviti kontakt s upravljačkom strukturom i drugo.
Škreb se osvrnuo i na poslovanje revizorskih kuća, od kojih dvije
drže 50 posto bankovnoga tržišta, i koje prihvaćaju odluke,
primjerice o bonitetu partnera koje nisu ispravne i u skladu sa
zakonom. Ako postoje osnove odbijat ćemo izvješća o poslovanju
banaka i štedionica za 1997., kazao je guverner NBH najavljujući i
poseban sastanak s revizorskim kućama. Osvrnuo se i na, kako je
rekao, problem neizvješćivanja NBH o promjenama vlasništva ili
članova uprava, o čemu se doznaje iz novina, a obveza je da se ti
podaci dojavljuju NBH, što u protivnu slučaju povlači i kazne.
U saborskoj raspravi, kazao je Škreb, posebno je istaknut problem
visokih kamata, neodobravanja kredita i odnosa s međunardnim
financijskim institucijama. Razlog visokih kamatnih stopa leži u
nerestrukturiranim bankama, maloj produktivnosti po zaposlenom,
velikom broju zaposlenih i drugome. Jačanje konkurencije,
uključivo i inozmenih banaka, pridonjet će njihovom smanjenju.
Trogodišnji aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom vrijedi i
dalje, što znači da je istodobno i dalje na snazi odluka o
ograničavanju plasmana nekim poduzećima, odgovorio je Škreb
kazavši i da je nedavno otvoren ured Svjetske banke u Zagrebu.
Dvodnevno okupljanje predsjednika i članova uprava banaka i
štedionica nastavit će se sutra raspravom o primjeni poreza na
dodanu vrijednost, što će uvodno obrazložiti potpredsjednik Vlade
i ministar financija Borislav Škegro.
(Hina) db mi
071733 MET nov 97