NJEMAČKA - DIE WELT - BORBA ZA NAFTU I PLIN - 28. XI.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE WELT Ž2=28. XI. 1997. Ž3=Borba divova za naftu i plin "Regija oko Kaspijskog mora iznenada je opet u svim ustima. Desetljećima se činilo da je izbrisana sa svjetskog političkog zemljovida iako je u XIX. stoljeću bila dio 'great game'. Sa svojih pet država međaša Rusijom, Kazahstanom, Turkmenistanom, Iranom i Azerbajdžanom predstavlja vrlo osjetljiv metež; regija obećava da će postati jednom od 'boom regija XXI. stoljeća. Divovska nalazišta nafte i zemnog plina - govori se o 90 milijardi barela nafte i 410 bilijuna kubičnih metara plina - trebala bi siromašnim državama međašima donijeti bogatstvo. Već se od Bakua do Almatija govori o 'drugom Kuvajtu'. SAD koje su nedvojbeno svjesne svojeg interesa u toj regiji, žele transportirati sirovine 'putom svile XXI. stoljeća' koji vodi od Indijskog oceana do Sredozemlja. Pucanj za početak bogatog nalazišta na Kaspijskom moru odjeknuo je 12. studenog. Na platformi Čirag -1 ispred azerbajdžanskog glavnog grada Bakua otvorena je slavina za prijenos takozvane 'rane nafte' kroz naftovod preko Čečenije do ruske luke na Crnom moru Novorosijska. 'Nalazimo se pred svijetlom budućnošću', rekao je šef države Gejdar Alijev. Upitno je predstavlja li svečanost početak novog računanja vremena. I dalje je nejasan status vode stajaćice koja je s 378 tisuća četvornih metara najveća na svijetu. Duhove raspiruje pitanje radi li se o jezeru ili o moru. Da je Kaspijsko more jezero, granične bi zemlje morale dijeliti dobit od prodaje nalazišta energije. Do toga je stalo Rusiji pred čijom obalom nema sirovina. Da je stajaćica more, nafta i plin pripadali bi dotičnim međašima. Tako su posjednički odnosi prijeporni u skoro svakoj bušotini. Daljnja nepoznanica u igri milijarda je pitanje sve veće korupcije u srednjoj Aziji kao i pitanje ne bi li se procjene pričuva trebale jasno korigirati na niže. Da bi osigurale svoj utjecaj u srednjoj Aziji, SAD ulaze u kompromise. Protiv gradnje 1,5 milijardu skupog naftovoda od Turkmenistana preko Irana u Turskoj nema prosvjeda. Pri tomu takav angažman protruriječi američkoj gospodarskoj blokadi protiv Irana. Zasad su u prvom planu interesi američkih tvrtaka. Tako Chevron hoće uložiti u srednju Aziju 20 milijardi dolara; od osam milijardi dolara teškog konzorcija AIOC koji je sredinom studenog iskopao prvu naftu, američke tvrtke drže 40 posto. Napetost izaziva pitanje kojim putovima treba energente dovesti na svjetska tržišta. Nadi Moskve da će ubrati lavovski dio transportnih pristojba i istodobno sjediti na strategijski važnim naftnim i plinskim slavinama proturiječe projekti naftovoda. Doduše se nafta iz Kazahstana crpi na Zapad preko Rusije a i jedan dio azerbajdžanske nafte ići će u smjeru Novorosijska. Pri projektiranju cijevi u smjeru Gruzije, kroz Iran u Tursku, preko Afganistana u smjeru Pakistana i naftovoda prema Kini, Moskva bi mogla ostati praznih ruku. Od navodnog uzleta stanovništvo tih graničnih država oko Kaspijskog mora nije ništa profotiralo. Tako naftna metropola Baku blista s engleskim pubovima, meksičkim restaurantima i turskim hotelima s pet zvjezdica. Zarada većine građana još je uvijek ipak ispod 50 dolara mjesečno. Da bi se zamislila velika budućnost, pomaže samo prošlost. Tako su u XIX. stoljeću u Bibi-Eibatu ispred Bakua tehničari prvi put poslije jednog od bušenja naišli na naftu. Došli su Rothschildi i Rockefelleri. 1890. grad je proizvodio 50 posto svjetskih potreba nafte. Azerbajdžanci nisu zaboravili da je bogatstvo isto tako iznenada nestalo kako je i došlo u Baku. Oronula pročelja i katastrofalne štete okoliša zbog crnog zlata nijemi su svjedoci tada propalog pokušaja da se obogate" - piše J. Hartmann. 280234 MET nov 97