MATEŠA I ŠKEGRO O PRIJEDLOGU PRORAČUNA ZA IDUĆU GODINU

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Polazne makroekeonomske pretpostavke izrade prijedloga proračuna za iduću godinu bile su realni gospodarski rast od sedam do 7,5 posto, te zadržavanje inflacije na tri do 3,5 posto, istaknuo je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša. #L# Naglasio je da su osnovne smjernice izrade proračuna bile porezno rasterećenje, preraspodjela izdataka, te zadržavanje konsolidiranog proračuna države i izvanproračunskih fondova. Prijedlogom državnog proračuna za 1998. ukupni su prihodi planirani u iznosu 36,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu 38,8 milijardi kuna. Deficit proračuna od oko dvije milijarde kuna pokrit će se zaduživanjem u zemlji i inozemstvu. Po riječima premijera Mateše, porezno rasterećenje je vidljivo u kretanju poreznih prihoda planiranih na 32,6 milijardi kuna, što je pet posto više od ove godine. Ali to je za 1,37 posto manje u procjenjenom bruto domaćem proizvodu (BDP) nego bi se ostvarilo zadržavanjem iste porezne strukture kao ove godine, istaknuo je premijer. "Promjenom poreznog sustava gospodarstvu ostaje 1,7 milijardi kuna više nego ove godine", kazao je Mateša. Državni rashodi (ukupno 38,8 milijardi kuna) rast će po nižoj stopi od rasta agregatne gospodarske aktivnosti i iznose oko 31 posto BDP-a. "Unutar tih ograničenja predlaže se preraspodjela u korist izdataka za pravosuđe, znanost, kulturu, prosvjetu i školstvo, poljoprivredu, infrastrukturu", rekao je Mateša. Pritom je naveo kako izdaci Ministarstvu pravosuđa rastu 17 posto, za znanost 13,8 posto, za prosvjetu i šport 9,56 posto, Ministarstva kulture 8,8 posto. "Iako je moguće reći da je to premalo za te djelatnosti to je u okvirima mogućnosti hrvatske države", istaknuo je Mateša. Dodao je da je oko pet milijardi kuna rashoda, namijenjenih ministarstvima razvitka i obnove te hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, uzrokovano ratom i posljedicama rata. To je, objasnio je Mateša, oko pet posto BDP-a i specifičnost je Hrvatske. Proračunski deficit od dvije milijarde kuna iznosi oko 1,6 posto BDP-a, a takav deficit, istaknuo je premijer, osigurava da hrvatska država neće doći u prezaduženost, iako se potrebno zadužiti za ukupno 6,8 milijardi kuna. Detaljnije objašnjavajući prihodnu i rashodnu stranu proračuna, potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro je istaknuo najveće porezno rasterećenje predviđeno uvođenjem PDV-a, a od njega se planira ubrati 15 milijardi kuna. Kod neporeznih prihoda, od dijela dobiti od javnih poduzeća namjerava se prikupiti 391 milijun kuna, ili 200 milijuna više nego u ovoj godini. "Naša poduzeća to mogu s lakoćom ispuniti. Namjera nam je da uspostavimo čvršće mehanizme nadzora i kontrole nad poslovanjem tih poduzeća", objasnio je Škegro. Od privatizacije poduzeća planira se prikupiti 1,85 milijardi kuna, što je za milijardu više od plana u ovoj godini. Škegro je pritom istaknuo da se radi o nekoliko projekata privatizacije, ali ne i o privatizaciji javnih poduzeća. Od ukupno 38,8 milijardi rashoda izdaci za plaće planirani su u iznosu od 12,37 milijardi, što je u odnosu na ovu godinu 13,8 posto više. No, ministar financija pritom je upozorio da je riječ o rastu ukupne mase za plaće, a ne da će toliko plaće rasti. "Socijalna država ne može proći bez raznih transfera", kazao je Škegro, objašnjavajući da su ukupni tekući transferi planirani na 7,3 milijarde kuna, a sa kapitalnim transferima, preraspodjele u proračunu penju se na ukupno devet milijardi kuna. Naveo je također da kapitalni izdaci rastu za 17,2 posto (ukpno iznose 5,3 milijarde kuna). "Dok je to tako, dok su tekući prihodi veći od rashoda, nema straha za gospodarski rast", poručio je Škegro. Osvrćući se na račun financiranja, ministar financija je objasnio da je iduća godina "povijesni vrh otplata zajmova - i domaćih i inozemnih", a od 6,8 milijardi kuna planiranog zaduženja, za otplate je namijenjeno 4,8 milijardi. Govoreći o konsolidiranim ukupnim izdacima proračuna i izvanproračunskih fondova, koji iznose 59,566 milijardi kuna, odnosno 47,46 posto BDP-a, Škegro je rekao da konsolidirani deficit države i izvanproračunskih fondova sa 2,67 milijardi u ovoj, u idućoj godini pada na 1,82 milijarde. Istaknuo je pritom da središnji proračun ostvaruje suficit, a deficit izvanproračunkih fondova pokrit će se transferima iz proračuna. (Hina) bn/bm mi 261353 MET nov 97