ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Prijedlog državnog proračuna za 1998. godinu Hrvatskoj jamči nastavak gospodarskog rasta u uvjetima makorekonomske stabilnosti, a polazne su mu osnove planirani realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP)
od sedam posto, te očekivana niska inflacija od oko tri posto, istaknuto je uz ostalo na današnjoj sjednici Odbora za financije i državni proračun Zastupničkog doma hrvatskog Sabor. Odbor je danas samo raspravljao o Prijedlogu proračuna, te Konačnom prijedlogu zakona o izvršenju proračuna, a svoje će zaključke utvrditi naknadno.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Prijedlog državnog proračuna za
1998. godinu Hrvatskoj jamči nastavak gospodarskog rasta u
uvjetima makorekonomske stabilnosti, a polazne su mu osnove
planirani realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od sedam posto,
te očekivana niska inflacija od oko tri posto, istaknuto je uz
ostalo na današnjoj sjednici Odbora za financije i državni proračun
Zastupničkog doma hrvatskog Sabor. Odbor je danas samo raspravljao
o Prijedlogu proračuna, te Konačnom prijedlogu zakona o izvršenju
proračuna, a svoje će zaključke utvrditi naknadno. #L#
Obrazlažući Prijedlog proračuna, potpredsjednik Vlade i ministar
financija Borislav Škegro uz ostalo je kazao da su zahtjevi za
proračunskim novcem bili oko 70 milijardi kuna, što je gotovo
dvostruko više od predloženog (38,8 milijardi kuna). U idućoj se
godini očekuje smanjenje udjela svih vrsta poreza u BDP-u i to za
1,37 posto, odnosno to će rasterećenje iznositi 1,7 milijardi kuna,
a u njavećem dijelu tomu će pridonijeti uvođenje poreza na dodanu
vrijednost. Planirani je deficit proračuna od 2,1 milijardu kuna, a
to je, naglasio je Škegro, 1,6 posto BDP-a.
Istaknuo je da je u proračunskim izdacima vidljivo preusmjeravanje
za znanost, školstvo, kulturu, poljoprivredu, te poglavito
infrastrukturu.
U proračunu je vidljiva razvojna komponenta i poticanje
gospodarstva, ali Anton Kovačev (HDZ) drži da bi te dvije
komponente morale biti još više izražene. Pritom je posebno
obrazložio potrebu obnove gospodarstva na ratom razrušenim
područjima, a drži da bi trebala biti viša i proračunska stavka
predviđena za program poticanja financiranja izvoza (sto milijuna
kuna).
Ne slažući se s načinom donošenja proračuna, Marinko Filipović
(HSS) je kazao da bi Sabor, prije izrade prijedloga proračuna,
trebao raspraviti njegove smjernice. Filipović je ocijenio da je
udio troška države (proračuna i izvanproračunskih fondova) oko 50
posto BDP-a i da je vrlo visok. "Ne smije se povećavati proračun, a
ako BDP raste treba ga ostaviti gospodarstvu", kazao je.
Ivan Kolak (HDZ) upitao je je li planirani prihod od dijela dobiti
javnih poduzeća (391 milijun kuna ili 96,9 posto više nego ove
godine) rezultat njihova rada ili njihova monopolističkog
položaja. "Bude li dobit javnih poduzeća izazvana samo rastom
cijena, primjerice plina, struje, vode, bojim se da ulazimo u
inflatorni proces", kazao je Kolak. Na monopolistički položaj
pojedinih javnih poduzeća upozorili su i Jurica Pavelić (HDZ) te
dr. Đuro Njavro (HDZ), koji se stoga založio za brigu o njihovu
restrukturiranju i demonopolizaciji, a ako to nije moguće onda na
potrebu jače kontrole.
Članovi Odbora upozorili su i na potrebu kontrole ino zaduživanja,
a dr. Njavro, konstatiravši da je Hrvatska nisko zadužena zemlja,
istaknuo da pouka najnovijih zbivanja na tržištima kapitala treba
biti upozorenje za buduće zaduživanje.
Osvrćući se na primjedbe članova Odbora, Škegro je najavio izmjene
zakona o trošarinama, te čvršću kontrolu javnih poduzeća. Naglasio
je također da je mirovinska reforma nužna i potreba što prije, a za
njeno financiranje sredstva će se osigurati i djelomičnom
privatizacijom javnih poduzeća.
U sutrašnjem nastavku sjednice Odbora očekuje se i posebna rasprava
o financiranju fondova zdravstva i mirovinskog osiguranja.
(Hina) bn ds
241447 MET nov 97