ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Japanski grad Kyoto od 1. do 12. prosinca ugošćuje ministre i visoke državne dužnosnike iz 150 zemalja koji će raspravljati o problemima globalnog zagrijavanja i stalnom porastu emisije prirodnih i
sintetskih plinova koji uzrokuju tzv. učinak staklenika.
ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Japanski grad Kyoto od 1. do 12.
prosinca ugošćuje ministre i visoke državne dužnosnike iz 150
zemalja koji će raspravljati o problemima globalnog zagrijavanja i
stalnom porastu emisije prirodnih i sintetskih plinova koji
uzrokuju tzv. učinak staklenika.#L#
Slučajno ili, ne, konferencija se održava na Dalekom Istoku i to u
trenutku kada Aziju istovremeno potresaju financijske i ekološke
katastrofe.
"Stari zmajevi" (Hong Kong, Singapur, Tajvan) i "Novi zmajevi"
(Malezija, Indonezija, Tajland, Filipini), koje najznačajnije
svjetske gospodarske institucije poput Svjetske banke.
Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za gospodarsku
suradnju i razvoj te drugi brojni zagovornici ultraliberalizma
predstavljaju kao protutežu "neuspjehu trećeg svijeta" i model
koji treba slijediti, suočeni su s ozbiljnim burzovnim
poremećajima.
Nakon sloma burze u Hong Kongu, financijska tržišta na pet
kontinenata, uključujući newyorški Wall Street, zahvatila je prava
bura, a svijet se suočio s mnogobrojnim posljedicama kraha
međunarodnog monetarnog sustava.
Model gospodarskog rasta utemeljen na jeftinoj radnoj snazi, na
podcjenjenoj valuti, pretjeranom izvozu i visokim kamatnim stopama
čime se privlače međunarodni ulagači i burzovni mešetari, i sve to
unutar politički autoritarnih režima, sada se čini manje
privlačnim, štoviše, izgleda opasan.
Neke od tih zemalja, koje je burzovni poremećaj najviše pogodio,
primjerice Indonezija i Malezija, su ujedno i zemlje čiji je
gospodarski rast, između ostaloga, pokrenuo ekološke katastrofe
neviđenih razmjera.
Tisuće požara progutalo je više od 800.000 hektara šuma Sumatre,
Bornea, Jave i Sulawezia. Oblaci otrovnog dima, veliki poput
polovice kontinenta, prekrili su čađom gradove poput Kuala
Lumpura. Slabom ili nikakvom vidljivošću prouzročeno je više
zrakoplovnih i pomorskih nesreća (u samo jednoj zrakoplovnoj
nesreći poginula su 234 putnika).
Burzovne i ekološke katastrofe su očito povezane. Jer, ako te
požare možemo djelomice pripisati dugotrajnoj suši uzrokovanoj
klimatskom cikličkom fenomenu poznatom kao "El Nino", glavni
razlog je u politici masovnog korištenja, zapravo uništenja šuma
zbog izvoza kvalitetnog drva.
U svoj toj zbrci i neredu oko gospodarskog rasta i razvoja, države
Sjevera i Juga nastavljaju sustavno uništavati prirodni okoliš.
Pustošenje i uništenje tla, zraka i vode, odvija se na sve moguće
načine. Galopirajuća urbanizacija, sječa tropskih šuma, zagađenje
podzemnih voda, mora i rijeka, pregrijavanje planeta, ozonske
rupe, kisele kiše - ukratko - zagađenjem je budućnost čovječanstva
dovedena u veliku opasnost.
Zbog širenja pustinja svake godine na svijetu nestane šest milijuna
hektara obradivih površina. Erozija i prevelika eksploatacija
ubrzanim ritmom nagrizaju obradiva tla. Pustinja se širi i na
Europu (Španjolsku i Italiju), a na kavkaskom području bivšeg SSSR-
a pojavila se prva pustinja ikada viđena u tom dijelu svijeta.
Ekološka ravnoteža narušena je industrijskim zagađenjem zemalja na
Sjeveru i siromaštvom zemalja Juga (krčenje šuma). No, zbog
gospodarskih zakonitosti i političkog apsurda ljudi još uvijek
umiru od gladi - 800 milijuna ljudi pati od neishranjenosti.
Godine 2010. biti će na svijetu 40 posto manje šuma u odnosu na 1990.
godinu. Zbog gomilanja plinova koji stvaraju učinak staklenika
očekuje se da će se 2040. godine prosječna temperatura podići za
jedan do dva stupnja dok bi razina oceana i mora porasla od 0,2 do
1,5 metra.
Radi se, reći će neki, tek o nagađanjima o mogućim posljedicama
globalnog pregrijavanja, ali čekati znanstvenu potvrdu značilo bi
reagirati prekasno.
Prema procjenama Međunarodne unije za očuvanje prirode (UINC) za
deset godina će nestati 20 posto živućih vrsta.
Nažalost, najviše su na udaru upravo tropske šume. Tako je, samo u
Indoneziji na otoku Sumatri od 1970. godine nestalo gotovo 80 posto
kišnih šuma. Na Borneu se u posljednjih 16 godina sječa stabala
upeterostručila.
"U svijetu su ostale još samo tri velike prašume: amazonska,
srednjoafrička u Zairu i prašuma jugoistočne Azije, te ostaci
prašuma duž brazilske atlanstske obale, u dijelovima Indijskog
potkontinenta i Indokineskog poluotoka te na sjeveroistočnom rubu
Australije. Gdje god bile, prašume su pod opsadom. Spaljuju se da bi
se dobila zemlja za pašnjake; sijeku se lančanim pilama radi drvne
građe,; poplavljuju se pri gradnji hidroelektrana. Nestaju s lica
zemlje brzinom od jednog i pol jutra u sekundi, danju i noću, svakog
dana, cijele godine," upozorava američki potpredsjednik Al Gore u
svojoj knjizi "Earth in the Balance, Ecology and the Human
Spirit".
Na Berlinskoj konferenciji održanoj u travnju 1995. godine
ratificiran je zaključak da tržište nije u mogućnosti odgovoriti na
globalne rizike koji pritišću okoliš. Zaštititi biološku
raznolikost i raznovrsnost života postojanim razvojem postaje
imperativ. "Postojan razvoj" je onaj koji budućim generacijama
ostavlja u nasljeđe okoliš koji je u najmanju ruku jednak onom
prethodnih generacija.
Zapadne zemlje, posebice SAD, odgovorne za polovicu količine
ugljičnog dioksida koju industrijske zemlje ispuštaju u atmosferu,
trebale bi konačno početi preuzimati obveze potpisane na Summitu
Zemlje u Rio de Janeiru 1992. godine.
Europska unija se izjasnila za smanjenje CO2 za 7,5 posto do 2005.
godine od količine plina koji se 1990. godine ispustio u atmosferu,
a do 2015. godine se očekuje smanjenje za 15 posto.
SAD se zalažu samo za stabilizaciju emisije plinova staklenika do
2012. godine na razinu od 1990., a potom bi se ta količina postupno
smanjivala, dok oko 2.000 znanstvenika koje je imenovao UN
upozorava da je neophodno smjesta smanjiti količinu plinova za 50
do 70 posto.
Vlade su se uglavnom oglušile ili pokazale veoma malo razumijevanja
za sprečavanje ekološke katastrofe.
Zamlje Juga, pak, odbijaju priznati da nazadovanje ekosustava
donosi tragične posljedice čitavom čovječanstvu.
Bez zajedničkog napora naš se planet neće moći spasiti. Vrijeme je,
kako na Sjeveru tako i na Jugu, da se prestane primjenjivati model
razvoja koji smo stoljećima slijedili na uštrb planete Zemlje.
Skupina građana Kyota, u suradnji sa Japanskom udrugom za očuvanje
okoliša i nevladinom organizacijom (NGO) "Kiko Forum" koja je
domaćin konferencije, pokrenula je akciju slanja potpore njihovom
zahtijevu da se do 2005. godine smanjenji CO2 za 20 posto od
količine zabilježene 1990. godine.
Zainteresirani pojedinci i institucije mogu slati razglednice na
kojima će pisati -20% 2005. na sljedeću adresu: Group of 21, KIKO
FORUM, 305 Takakura Bldg. Takakura -dori, Shijo-agaru, Nakagyo-ku,
KYOTO 604, JAPAN.
(Hina) vk
250843 MET nov 97