NJEMAČKA/FAZ - PRIJEDLOG O POSEBNIM ODNOSIMA

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=12. XI. 1997. Ž3=Jedinstvo Bosne ponovo u kliještima? "Bosanski predsjednik Alija Izetbegović također je očitovao svoje stajalište o prijedlogu Zagreba o izgradnji 'posebnih odnosa' između Hrvatske i federacije Hrvata i (muslimanskih) Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. U skladu s očekivanjima Izetbegović je prijedlog odbio. Po navodima bosanskog radija, u pismu hrvatskom predsjedniku Tuđmanu, upućenom ovog ponedjeljka, Izetbegović je istaknuo da prijedlog sporazuma koji je iznio Zagreb 'grubo proturječi odredbama daytonskog mirovnog sporazuma' i ugrožava 'suverenitet cjelovite bosanskohercegovačke države'. Očekuje se da će u Sarajevo na posredničke razgovore uskoro doputovati posebni povjerenik za odnose Hrvatske i hrvatsko-bošnjačke federacije, bivši hrvatski premijer Gregurić, kojeg je Tuđman imenovao na tu dužnost prije nekoliko tjedana. Gregurić je siva eminencija hrvatske politike i uživa status vodeće figure liberalnog krila vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Njegova je zadaća uklanjanje 'nesporazuma' na relaciji Zagreb-Sarajevo. Prijedlog Zagreba kritizirao je u ponedjeljak i ured visokog predstavnika međunarodne zajednice za obnovu Bosne (OHR). Prijedlog proturječi daytonskom mirovnom sporazumu i ustavu Bosne i Hercegovine, izjavio je glasnogovornik OHR-a Haselock. Već u svibnju prošle godine miješano povjerenstvo, sastavljeno od pravnih stručnjaka OHR-a, iznijelo je svoje stajalište o ranijem prijedlogu Zagreba. Spomenuto je povjerenstvo ispitalo i sporazume Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) o izgradnji 'posebnih odnosa'. Federacija i RS dva su kvazidržavna 'entiteta' koja po Daytonskom sporazumu tvore cjelovitu bosanskohercegovačku državu; ona je pak zadržala status međunarodnopravnog subjekta. Po Daytonskom sporazumu oba 'entiteta' imaju pravo razvijati odnose sa susjednim državama. OHR ne osporava to pravo ali su stručnjaci za ustavno pravo došli do zaključka da su oba sporazuma suprotna odredbama bosanskohercegovačkog ustava i Daytonskog sporazuma o raspodjeli kompetencija između cjelovite države i 'entiteta'. OHR smatra da bi spomenuti prijedlozi i sporazumi utrli put podjeli Bosne te je stoga zatražio njihovu promjenu. No, ni Beograd ni Zagreb nisu dosada poštivali preporuke OHR-a. U slučaju nacrta sporazuma koji predlaže Zagreb, OHR kritizira sljedeće članove, proglašavajući ih 'potpuno neprihvatljivim': prvo - ideju o postupnom formiranju slobodne trgovačke zone, carinske unije, zajedničkog tržišta i na kraju monetarne unije između Hrvatske i federacije. Po mišljenju OHR-a odluke o tim pitanjima nisu u nadležnosti federacije već cjelovite bosanskohercegovačke države. Drugo, pitanja vezana za zajedničku granicu Hrvatske i federacije trebale bi rješavati 'kompetentne međudržavne institucije'. Ta pitanja jednoznačno spadaju u resor vanjske politike za koju su - kao i za pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine - nadležne institucije cjelovite države. Treće, OHR kritizira prijedlog o suradnji Hrvatske i federacije na području zakonodavstva ali i na ostalim područjima vezanim za europski razvoj. Integracija u europske institucije također je u nadležnosti cjelovite države, konstatira OHR. Iako je obrana zemlje u nadležnosti 'entiteta', koordinacija vanjske politike i formiranje zajedničkog vrhovnog vojnog zapovjedništva s drugom državom spada u vanjskopolitičku nadležnost cjelovite bosanskohercegovačke države. OHR i međunarodna zajednica slično su reagirali i na sporazume koje je početkom rujna s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem sklopio srpski član cjelovitog bosanskog predsjedništva Momčilo Krajišnik. U Beogradu su Krajišnik u ime RS i Milošević u ime SRJ potpisali memorandum o 'posebnim odnosima' između RS i SRJ, koji je u nekim aspektima sličan netom prezentiranom prijedlogu Hrvatske, upućenom federaciji. Pozadinu nove inicijative Zagreba tvori sukob oko bosanskohercegovačkog korištenja hrvatske jadranske luke Ploče. Bosna želi dugoročno koristiti luku i prilazne ceste preko hrvatskog teritorija i nudi u zamjenu slobodan promet roba i ljudi kroz tek nekoliko kilometara dug djelić obale kod Neuma, sastavni dio teritorija Bosne i Hercegovine. Hrvatska baš nije spremna činiti ustupke u pitanju Ploča i Neuma. Grad Neum samo je de iure dio bošnjačko-hrvatske federacije a de facto je pod vlašću Hrvata i također je gotovo postao sastavnim dijelom Hrvatske. Bošnjaci inicijativu Zagreba zacijelo doživljavaju kao opetovano stezanje kliješta oko jedinstva Bosne i Hercegovine. Kritika koju je OHR uputio na adresu Zagreba i Beograda podupire tu perspektivu. Pale i Beograd očigledno dugoročno priželjkuju povezivanje RS sa Srbijom dok Zagreb i zapadni dio Mostara rade na približavanju Hrvatske hrvatskim područjima u sastavu federacije. Hrvatska pak zastupa stajalište da je prijedlog o izgradnji 'posebnih odnosa' s federacijom utemeljen na Washingtonskim sporazumima, sklopljenim u veljači 1994. g. Tom su prilikom vodeći političari Bošnjaka, bosanskih Hrvata i Hrvatske donijeli odluku o formiranju hrvatsko-bošnjačke federacije. Time je pod pritiskom Sjedinjenih Država dokončan 'rat u ratu' između bosanskih Hrvata i Bošnjaka, koji je bjesnio od proljeća 1993. do početka 1994. g., posebno se žestoko rasplamsavši u srednjoj Bosni. Istodobno je u Washingtonu zacrtano formiranje konfederacije između Hrvatske i nove hrvatsko-bošnjačke federacije. Po tumačenju OHR-a Daytonski je sporazum dokinuo Washingtonski sporazum o konfederaciji Hrvatske i hrvatsko-bošnjačke federacije. Zagreb će se vjerojatno - djelomice opravdano - suprotstaviti takvom tumačenju i inzistirati na ostvarenju Washingtonskih sporazuma o konfederaciji", dodaje Matthias Rueb na kraju članka. 130124 MET nov 97