4 VEČERNJI PAŠALIĆ 11-11

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2=11. XI. 1997. Ž3=Šarinić i ja nismo u sukobu Posebni odnosi s Federacijom BiH zacrtani u Nacrtu ugovornog sporazuma bili su tema razgovora Mladenke Šarić s dr. Ivićem Pašalićem, savjetnikom Predsjednika RH za unutarnju politiku. Komentirajući ocjene da se ponuđeni elementi u sporazumu (slobodna trgvinska zona, carinska i monetarna unija, zajedničko tržište) konfederalni elementi, dr. Pašalić napominje kako "nema potpuno čvrste granice između posebnih odnosa i nekih elemenata konfederalnih odnosa, dok su ustavno-pravno te razlike vrlo jasne i određene. Kad se o tome govori u našem prijedlogu ugovora jasno se kaže da će to biti ovisno o općim i gospodarskim uvjetima, te da će se poštovati interesi Federacije BiH i RH. Ako se pogleda kako je nastajala konfederacija Beneluxa, uočljiva je određena dinamika uspostave određenih sveza među državama. Dakle, sve se mora gledati kao dinamičan proces. Vrlo je teško reći kakav će uopće biti rasplet krize u BiH. takav ugovor, koji je od strateškog značenja, mora imati i širi okvir mogućih rješenja", kaže Pašalić. Istaknuvši kako nema dvojbi oko toga može li Hrvatska sklopiti ovakav ugovor samo s dijelom druge države, jer su one "razjašnjene u Ustavu BiH, donijetom u Daytonu", Pašalić objašnjava: "BiH je složena država, za koju ustavno-pravni eksperti kažu da joj je teško naći uzor po složenosti. BiH je kombinacija konfederalno-federalnih odnosa. U Ustavu stoji da entiteti imaju ovlasti za sklapanje ugovora o posebnim odnosima sa susjednim državama. S druge strane, mogućnost sklapanja ovakvog sporazuma bio je jedan od bitnih uvjeta za RH i Hrvate u BIH da bi prihvatili sporazume u Washingonu i Daytonu. Federacija je osmišljena i ustrojena kao dvonacionalna, po strukturi je prilično nestabilna i jasno je da je Hrvati u BiH ne bi prihvatili da im nije bila zajamčena mogućnost stupanja u posebne odnose s Hrvatskom. Posebni odnosi imaju za cilj jačanje Federacije, BiH kao države i provedbu mirovnih sporazuma". Analizirajući negativne ocjene u sarajevskom tisku na prijedlog sporazuma, kao i ocjene da Hrvatska njime želi konačno podijeliti Bosnu između Hrvatske i Srbije, Pašalić kaže kako takvi komentari nisu neočekivani i nastavlja: "Stranka demokratske akcije još uvijek je najjača politička snaga Bošnjaka-Muslimana, a poznato je da u njoj postoje različita stajališta - od umjerenih do krajnje ekstremnih, kojima je cilj urediti Bosnu kao unitarnu državu u kojoj bi Muslimani-Bošnjaci bili temeljni narod, a ostali nacionalne manjine. Takvu je izjavu ovih dana izrekao i g. Šemso Tanković, predsjednik SDA za Hrvatsku. To apsolutno mora uključiti alarm, koji će signalizirati na opasnost rušenja mirovnog sporazuma u BiH. Ako bi takva stajališta bila službena, to bi rušilo mirovne sporazume, mir i stabilnost u BiH. Nadam se da su to stajališta samo tih esktremnih krugova, a da će službena stajališta biti umjerena i da će prihvatiti sporazum". Pašalić u nastavku razgovora još napominje kako Hrvatska u BiH ne želi "učiniti ništa što bi bilo suprotno utvrđenoj politici međunarodne zajednice" te da sporazum pokazuje "našu namjeru da učinimo iskorak u mirovnom procesu", odnosno pomognemo "međunarodnoj zajednici da trajno riješi krizu u BiH". Glede bojazni javnosti da je sporazum most prema nekoj vrsti jugo-federacije, Pašalić podsjeća "da je upravo ova vlast izvukla Hrvatsku iz te države" i da "nikakav povratak u jugo-zagrljaj ne dolazi u obzir. (...) Odnosi na ovim prostorima nisu jednostavni, ali uvijek valja dobro razmotriti koji su hrvatski strateški nacionalni interesi. Čak i kad u BiH ne bi živjeli Hrvati, nama bi od iznimne važnosti bila stabilnost tog područja. Treba pogledati zemljopisnu kartu i upitati se kakva bi bila budućnost južne Hrvatske i Dubrovnika ako bi to zaleđe bilo nestabilno", napominje Pašalić. Komentirajući u nastavku razgovora napise u pojednim medijima u kojima se u kontekstu predstojećeg sabora HDZ-a govori o kadrovski promjenama i o sukobu njegove i Šarinićeve frakcije, Pašalić kaže: "Ne događa se tu ništa posebno. Potpuno je izvan pameti govoriti da postoje frakcije, od kojih jednu vodim ja, a drugu Hrvoje Šarinić. Sve je to vješta konstrukcija i manipulacija. Po toj naručenoj režiji, mi bismo se trebali sukobljavati i tako 'potrošiti', da bi se napravilo mjesta za neke 'srednje', koji bi sve to skupa pomirili. Nadalje, da li će netko i tko će iz Mladeži ući u vodsvo, odlučit će predsjednik Tuđman i sabor HDZ-a. Po mom sudu, neće biti dramatičnih promjena, nego će predsjednik vjerojatno predložiti saboru takvo vodstvo koje će moći voditi stranku na prijelazu u iduće tisućljeće, jer sasvim je izvjesno da će u veljači biti zadnji sabor HDZ-a u ovom tisućljeću". 110238 MET nov 97