SAD, WASHINGTON TIMES, 9.XI, ZAGONETNI MILIJARDER

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž2=9. XI. 1997. Ž3=Zagonetni milijarder "Financijaš rođen u Madžarskoj, George Soros je nitkov: Kritičari tvrde da su on i još neki špekulanti prouzrokovali kolaps valuta jugoistočne Azije što je prouzrokovalo najveći pad vrijednosti valute u jednom danu u povijesti newyorške burze. Soros je junak: američki milijarder, jedan od najširokogrudnijih čovjekoljubaca na svijetu koji je sredinom listopada obećao zapanjujućih 500 milijuna $ za dobrotvorne akcije u Rusiji. Ako svijet nije siguran kako procijeniti Sorosa, to je uglavnom zbog toga što je - sve do nedavno - djelovao u tišini i u pozadini, daleko od svjetla reflektora pod kojima djeluju ostali veleuspješni businessmeni poput Billa Gatesa i Teda Turnera. Nećete ga vidjeti na TV-u, kako promiče svoj najnoviji proizvod niti kako sjedi na vlastitom baseballnom stadionu uz glamuroznu ženu. Umjesto toga, Sorosa ćete zateći u društvenom domu kako dijeli novce. Soros, koji ima 67 godina, protekle je godinama darovao 300 milijuna gotovine različitim dobrotvornim organizacijama - većinu čega u ime svoje fondacije Otvorenoga društva - a 1997. bi mogao darovati i znatno više. Na Sveučilište središnje Europe, koje je sam osnovao 1990. u svojoj rodnoj Budimpešti, utrošio je 230 milijuna $. Sponzorira veoma različite stvari: od osnivanja vrtića za potlačene Cigane, godišnje plaće izgladnjelim ruskim znanstvenicima do donacije od 12 milijuna $ za poboljšanje edukacije u matematici u školama problematičnih četvrti u SAD-u. Skeptici tvrde da postoji i tamna strana Sorosove djelidbe novca, da njegove donacije često imaju za cilj upitne svrhe, čak i to da su neke namijenjene destabiliziranju vlada, omogućujući mu da profitira od rezultirajućega kaosa. John Fox, direktor Otvorenog društva koje financira Soros, svoga dobročinitelja vidi kao "Marshallov plan koji provodi jedan čovjek", tvrdeći da je Soros istupio u nedostatku američke politike koja bi pomogla državama Istočne Europe u prijelazu na demokratski sustav. "Zbilja je smatrao da bi SAD to trebale učiniti, no nisu," kazao je Fox, čija skupina sponzorira obrazovne aktivnosti i one povezane s ljudskim pravima. Kao mladić, u poslijeratnoj Madžarskoj, kazao je, Soros je "zapazio koristi koje je Marshallov plan donio zapadnoj Europi i pomislio, u redu, sada je red na istočnu Europu." No Robert Maginnis, viši savjetnik za politiku pri Vijeću za istraživanje obitelji koje vodi Gary Bauer, financijaša vidi kao potencijalno opasnog. "Soros na pozornicu javne politike unosi neke zanimljive ideje i dovoljno novca da se kupi čitava gomila stručnjaka," kazao je Maguinnes u interviewu. "Kako širi djelokrug svoje aktivnosti u zemlji, ima uvida u različite stvari a oni koji su zabrinuti zbog Sorosovih pogleda na stvari moraju biti glasni zbog toga što Sorosova verzija otvorenog društva često znači otvorene napade na tradicionalne vrijednosti," dodao je Maguinnes. Neki tvrde da je Soros, kako bi zaradio novac koji sada dijeli, poljuljao čitava gospodarstva. Poznat je kao "čovjek koji je uništio Englesku banku." Soros je 1992. zaradio milijun dolara obezvrijeđujući funtu, prisiljavajući Veliku Britaniju da napusti Europski monetarni sustav. Zapravo je proračunao da će vrijednost funte pasti ako posudi funte i proda ih za dolare. Kasnije je profitirao na taj način što je ponovno otkupio funte, koje su sada imale manju vrijednost, za manju cijenu kako bi vratio dug. Malezijski premijer Mahathir Mohamad u srpnju je okrivio Sorosa za uzrokovanje kolapsa valuta jugoistočne Azije na sličan način, kasnije to nazivajući židovskom urotom protiv Malezije. Soros je objelodanio da je obavio transakcije azijske valute no zanijekao je da mu je motiv bio bilo što drugo osim profita. No kaos na azijskom tržištu započeo je kao lančana reakcija koja je na poslijetku 27. listopada dovela do pada valute za 554 bodova u jednom danu pri "Dow Jones Industrial Average" na newyorškoj burzi. Soros novčano podupire i albanske novine "Kosha Jone", čiji se anti- državni članci krive za izazivanje udara koji se tamo odvio u ožujku. Pristaše tvrde da kritika dolazi od autoritarnih osoba koje ga mrze zbog osnivanja slobodoumnih i neovisnih novina i skupina. No drugi tvrde da je osnovao kontroverznije snage u istočnoj Europi i SAD-u. "Shema sorosovske filantropije na Balkanu ponavlja se i u ovoj zemlji," kazao je Justin Raimondo, član Centra za slobodne studije u San Franciscu, prošloga ljeta. "Pod krinkom multikulturalizma i različitosti, osnovna ideja je dopremiti novac jednoj određenoj skupini etničkih separatista (bosanski Muslimani, Makedonci, latino nacionalisti američkog jugozapada), zatim se odmaknuti i gledati eksploziju." Raimondov esej "George Soros, megaloman" pojavio se u kolovoškom izdanju časopisa "Kronike"("Chronicles"). Soros je svoje transakcije valuta obranio u svojoj najnovijoj knjizi, "Soros o Sorosu". "Općenito se smatra da je tržište uvijek u pravu," napisao je. "Zauzimam suprotno stajalište. Pretpostavljam da je tržište uvijek u krivu. Čak i ako je moja pretpostavka ponekad kriva, držim se nje." Nedokazane teorije? Možda. No rezultat za Sorosa je bio novac - i to mnogo novca. Njegova osobna imovina procijenjena je na 5 milijardi $ koje uglavnom zaradi njegov menagment Fondacije Soros, koju čini sedam inozemnih osiguravajućih zaklada koje rade na mnogo različitih razina. Njegova fondacija "Quantum"- u koju se može ući samo na poziv - jedna je od najuspješnijih sredstava investicije. Osiguravajuća zaklada je obostrana zaklada koje uključuje spekulativnu kupnju glavnica dioničkog društva i prava kupnje, u isto vrijeme umanjujući rizik obezvrijeđujući ostale tvrtke koje su uključene u istu industriju. Za Sorosa je ova strategija bila iznimno uspješna.(...) Ipak, Soros nije uvijek dobivao. Dvije godine nakon pada vrijednosti britanske funte, Sorosova je skupina izgubila 600 milijuna kladeći se da će pasti vrijednost jena. "Godine 1994. smo bili u krivu glede jena, iako su naši gubitci bili preuveličavani," napisao je u "Soros o Sorosu". "Govorilo se da smo izgubili milijardu $, no to nije točno," napisao je. "U veljači 1994. smo izgubili 600 milijuna $ no taj smo gubitak nadoknadili do kraja godine." Madžarski Židov koji je izbjegao holokaust predstavljajući se kao kršćanin sada rukovodi nizom poslova i humanitarnih aktivnosti koje su toliko različite jedna od druge da već ima i poseban pridjev: "sorosizam". Njegove dobrotvorne organizacije koje djeluju u cijelom svijetu daruju siromašne i osiguravaju im obrazovanje, često ostvarujući razultate tamo gdje su vladine organizacije jedva išta postigle. No mnoge njegove investicije su kontroverzne. Prošle je godine darovao milijun dolara kako bi podupro inicijative u Kaliforniji i Arizoni za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe. Sada je njegov pogled uprt u Washington gdje je, zajedno s milijunašima Johnom Sperlingom iz Phoenixa i Peterom Lewisom iz Clevelanda, darovao više od milijun dolara za ovu inicijativu.(...) Naturalizirani državljanin SAD-a, nepokolebljiv je zastupnik zakona koji se zalaže za dobrobit imigranata u SAD-u. Državnom demokratskom povjerenstvu je prošle godine darovao 100,000 $ a predsjednika Clintona svrstava među svoje prijatelje. Manje svote dao je Republikanskoj stranci i pojedincima u obje stranke. Optužen za mesijanska nastojanja i veličanje samoga sebe, sam se usporedio sa francuskim filozofom Descartesom a priča se da je kazao kako je papin šef. "Više se ne radi o novcu... George Soros je usredotočen na ideje. Ima ideološke motive. Bilo što drugo je slučajno. Njegova je motivacija stvoriti novi svijet," rekao je Raimondo. No njegova velikodušnost obično opravdava njegove slabosti. Sorosove dobrotvorne organizacije djeluju u cijelom svijetu, od južne Afrike do istočne Europe, sve pod pokroviteljstvom "Otvorenog društva"(...)." Dalje se navodi da je preuzeo ideje svoga mentora britanskoga političkoga filozofa Karla Poppera. "Ove je godine Soros otvorio urede u središnjoj Aziji i Gvatemali i planira otvoriti još devet fondacija u Južnoj Africi, uz postojećih 31 koje već postoje u cijelom svijetu." "Na neki način, on je poput divovskog gorile. Ima novac i veze... no nema razloga vjerovati da njegova filantropija nije izvorna," kazao je David Schwartz, bivši američki veleposlanik u Bijelorusiji, gdje se fondacija ove godine sukobila s vladom. "Nitko mi s uspijehom nije ukazao na drukčiji motiv. Izgleda da novac zbilja daje kako bi pomogao određenim državama da postanu slobodnije." Život nije uvijek mazio Sorosa, koji je za vrijeme okupacije Madžarske 1944. bio adolescent. Kako bi izbjegao uhićenje, predstavljao se kao kršćanin i kumče čovjeka koji je sakupljao imovinu Židova, ponekad i sam sudjelujući u tome. Njegov otac, koji je poslan u Sibir tijekom Prvog svjetskog rata, pričao mu je o ponosu i odlučnosti ruskog naroda. Kasnije je Soros svoju filantropiju započeo upravo u Rusiji. Godine 1947. odlazi iz Budimpešte u London gdje upoznaje g. Poppera pri Ekonomskom fakultetu u Londonu. Izdržavao se prodajom svačega, od novotarija do cigareta, a 1953. ulazi u financijske krugove. Tri godine poslije dolazi u New York gdje se povezuje s međunaodnom arbitražom - kupujući robu u jednoj zemlji i prodajući je odmah u drugoj po višoj cijeni. Napreduje u međunarodnoj brokerskoj kući Arnhold & S. Bleichreeder uloživši novac tvrtke - 100.000 dolara - u dionice. Na osnovi takvog modela portfelja tvrtka je osnovala First Eagle Fund a 1969. Double Eagle Fund, fond osiguranja. G. Soros se odriče portfelja i odlazi iz tvrtke i 1973. osniva vlastiti fond osiguranja. To je bio početak kvantum fonda. Danas je poznat kao jedan od vodećih svjetskih ulagača koji pobuđuje veliko zanimanje kad god se pojavi na novom tržištu. Kritičari tvrde da se njegov uspon manje temelji na financijskoj oštroumnosti a više na vezama s europskim superbogatašima - među kojima su se mnogi još više obogatili preko njegovih investicijskih fondova - i da najveće uspjehe duguje bliskim izvorima u zatvorenim krugovima. U rujnu 1985. g. Soros će postići ono što naziva "profitom života", oko 150 milijuna dolara. Kupuje velike količine jena saznaviši da će se šefovi pet najvećih industrijskih zemalja sastati u newyorškom Hotelu Plaza. Soros nagađa: petorica će smanjiti vrijednost dolara prema drugim glavnim valutama, pa će se vrijednost njegovog jena znatno povećati. 'On doista dobro radi to što radi. Postigao je to da će ga ljudi, sada kad je poznat njegov položaj, slijediti', kaže Doug Henwood, financijski analitičar iz New Yorka i urednik financijskog mjesečnika 'Loft Business Observer'. 'Godine 1992. Velika je Britanija smatrala da je za funtu bolje da ostane izvan europskog monetarnog sustava', nastavlja Henwood. 'Britaniju je zacijelo zabrinulo što je Soros otišao s milijardom, jer je gospodarstvo bilo u lošem stanju, sa slabim rastom, fiksnim monetarnim vrijednostima i visokom inflacijom. ...Negdje je moralo puknuti'. U srpnju je predsjednik malezijske vlade s ogorčenjem spominjao g. Sorosa optužujući ga da je izvršio udar na malezijsku valutu ringgit kako bi Maleziju kaznio što je glasovala za primanje Burme u Zajednicu južnoazijskih zemalja. Vrijednost ringgita pala je s oko 40 na 30 centa od lipnja, tako da je uvozna roba značajno poskupjela. G. Soros je u interviewu danom londonskom Financial Timesu odbacio g. Mahathirovu tvrdnju: 'Naše se investicije u zemljama kao što su Malezija, Tajland i Indonezija zasnivaju na profitabilnosti i riziku'. Njegova zadnja donacija Rusiji, možda najveća dosad, poslužit će za financiranje zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i informatičkih programa, te vojne reforme, zakonodavstva i lokalne uprave. G. Soros je potrošio gotovo 300 milijuna dolara na filantropske projekte u Rusiji od 1991. kada je pala komunistička vlast. Ali donacije idu ruku pod ruku s investicijama. U srpnju njegov Kvantum fond ulaže oko milijardu dolara s udjelom od 25 posto u telekomunikacijski gigant Svjazinvest (...). Njegove investicije u Rusiji iznose gotovo dvije milijarde dolara. Soros nije svagdje dobrodošao. U Bjelorusiji je vlada zabranila djelovanje njegove zaklade Otvoreno društvo, optužujući ga za poreznu utaju. Zaklada je morala platiti 3 milijuna dolara globe, a bankovni je račun blokiran. Hrvatska je podignula tužbu. G. Soros je nazvao bjeloruskog predsjednika Lukašenka diktatorom ali je izjavio da će humanitarnu pomoć Bjelorusiji pružati i dalje izvan njezinih granica. Postavilo se i pitanje njegove povezanosti s makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim, komunistom od karijere kojega Soros podržava kao jedinog predsjednika multietničke zemlje na Balkanu. Johnathan Sunley, direktor konzervativne Windsor Group sa sjedištem u Madžarskoj, u telefonskom je razgovoru ustvrdio da je g. Soros povezan s mnogim osobama koje su u bivšoj komunističkoj hijerarhiji zauzimali visoke položaje. 'G. Soros se rijetko očitovao u Madžarskoj tijekom kasnih osamdesetih godina ali 1993. je postao vrlo kritičan prema ekstremnim nacionalistima koji su preuzeli vlast od komunista', nastavlja g. Sunley. 'Dok je boravio u Madžarskoj bio je aktivan u Rusiji. Udružio se s /Vladimirom/ Potaninom, s kojim je radio na tome da dobije svojih 25 posto dionica u Svjazinvestu.' G. Potanin je predsjednik Udružene ruske banke za uvoz i izvoz. On je bio mozak ruske privatizacijske sheme 'dionice za zajam', koja počinje 1995. Takav je plan vladi omogućio da od banaka dobije zajmove u zamjenu za velike pakete dionica u velikim industrijskim tvrtkama. Zajmovi navodno nisu trebali biti vraćeni pa su banke morale mnoge poslove zatvarati. G. Soros je odbacio aluzije da ga je njegovo udruživanje s g. Potaninom uvuklo u sustav koji je kritizirao. G. Sunley opisuje bankara kao 'vrlo neugodnog čovjeka, koji nipošto nije osoba s idejama Otvorenog društva. Soros sada o toj regiji govori cinički. Više se ne bori s vjetrenjačama, jer mu je politički krajolik naklonjeniji. On sada ubire plodove svoje žetve.' Za Sorosa su počele neprilike i u Sjedinjenim Državama, gdje jeizazvao bijes nekih konzervativaca zbog zauzimanja za... i legalizaciju marihuane. Potrošio je gotovo 20 milijuna dolara u pokušaju da promijeni mišljenje Amerikanaca o drogi. Podržao je i legalizaciju eutanazije. U jednom interviewu koji je dao New Yorkeru 1995. Soros je s neodobravanjem spomenuo svog oca koji nije htio umrijeti makar je bio teško bolestan. 'Moj je otac, nažalost, želio živjeti'... na neki me način razočarao...' Soros je poklonio 15 milijuna dolara fondu 'Death in Amerika project', koji se zauzima za eutanaziju. Njegova se majka učlanila u Hemlock Society i bila je spremna sebi oduzeti život, ali je odustala od toga. (...) G. Soros je oženjen sa Suzan Weber, koja mu je druga žena. Ona je povjesničarka umjetnosti. Ima petoro djece iz dva braka. Soros najveći dio svog vremena provodi na putovanjima između svog doma u Londonu i New Yorka, radeći često izvan svog newyorškog ureda Otvoreno društvo. 110238 MET nov 97