FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DEN HAAG: NASTAVLJENO SUĐENJE GENERALU BLAŠKIĆU

DEN HAAG, 10. studenoga (Hina) - Zamjenik zapovjednika britanskog bataljuna UNPROFOR-a u srednjoj Bosni u vrijeme hrvatsko- muslimanskih sukoba, potpukovnik Brian Watters, svjedočio je u ponedjeljak kao svjedok optužbe u postupku protiv generala Tihomira Blaškića pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
DEN HAAG, 10. studenoga (Hina) - Zamjenik zapovjednika britanskog bataljuna UNPROFOR-a u srednjoj Bosni u vrijeme hrvatsko- muslimanskih sukoba, potpukovnik Brian Watters, svjedočio je u ponedjeljak kao svjedok optužbe u postupku protiv generala Tihomira Blaškića pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.#L# Potpukovnik Watters je došao u Bosnu u prvoj polovici veljače 1993. godine, prije izbijanja hrvatsko-muslimanskih sukoba u Lašvanskoj dolini. Bio je zamjenik pukovnika Boba Stewarta, zapovjednika 1. bataljuna Chesirske pukovnije. Svjedok je rekao da je u veljači 1993. godine u Lašvanskoj dolini vladalo prilično konfuzno stanje u vojnom smislu. Muslimani su bili "traumatizirani" zbog gubitka velikog teritorija od bosanskih Srba i nastojali su se konsolidirati i obraniti preostali dio zemlje te očuvati savezništvo s Hrvatima, rekao je svjedok. Slične ciljeve su imali i Hrvati, koji su bili u boljoj poziciji, jer su mogli dobivati znatnu pomoć iz Hrvatske, dodao je Watters. Nakon objavljivanja Vance-Owenova plana, prema kojem je područje Lašvanske doline ušlo u 10. kanton s hrvatskom većinom, Hrvati su pomislili da trebaju slijediti srpski primjer i potpuno ovladati tim kantonom, budući da je taj plan nagradio srpska osvajanja, rekao je Watters. Strateški cilj Hrvata bilo je osvajanje tog područja i etničko čišćenje muslimanske manjine te osiguranje cesta od Prozora do srednje Bosne, rekao je svjedok. Svjedok je rekao da je početkom travnja 1993. godine došlo do velike napetosti između Hrvata i Muslimana nakon posjeta Mate Bobana Travniku, kada je rečeno da u tom gradu nema dovoljno hrvatskih zastava. Ubrzo su postavljene nove zastave, koje su muslimanski mladići skidali i tada je nekoliko njih ubijeno. Nakon toga u Zenici je bio otet zapovjednik HVO-a Živko Totić, a četiri njegova tjelesna čuvara su ubijena. Hrvati su tražili oslobađanje Totića u roku 48 sati, prijeteći da će se u suprotnom svi Hrvati iseliti iz Zenice, rekao je Watters. U rano jutro 16. travnja 1993. Watters je dobio izvješće o granatiranju Viteza. Britanska patrola koja je poslana tamo izvijestila je da Hrvati topništvom napadaju muslimanski dio Viteza. Svjedok je rekao da prije toga topništvo nije korišteno. O uporabi topništva odlučeno je vjerojatno na strateškoj razini zapovjedništva, što znači da je za topničko djelovanje odgovoran zapovjednik Operativne zone u srednjoj Bosni Tihomir Blaškić, rekao je svjedok. Watters je toga dana došao u Vitez i tražio sastanak zaraćenih strana. Sastanku su odazvao zapovjednik TO-a u Vitezu Šefkija Đidić, dok zapovjednik brigade HVO-a u Vitezu Mario Čerkez nije došao, nego je poslao dvojicu svojih izaslanika, rekao je svjedok dodajući da Blaškić tada nije bio dostupan. U gradu Vitezu svjedok tvrdi da je vidio da je muslimanski dio bio teško oštećen, dok je hrvatski dio bio netaknut. Watters kaže da toga dana nisu znali da je napad na Vitez dio šire vojne operacije te da su kasnije doznali da je do borbi došlo diljem Lašvanske doline, zatim u Kiseljaku, Gornjem Vakufu i sjeverno od Prozora. Hrvati su u dva do tri dana uspjeli ostvariti svoj cilj i etnički očistiti to područje od Muslimana, rekao je svjedok, tvrdeći da napadi nisu bili usmjereni na vojne ciljeve nego protiv civila. Prema svjedoku, to je bila "strateški mudra odluka", jer su Muslimani tada bili zauzeti borbama sa Srbima u istočnoj Bosni. Ubrzo nakon toga, 18. travnja 3. korpus Armije BiH je pokrenuo protunapad i uspio vratiti izgubljeni teritorij i poništiti hrvatske pobjede. Armija BiH je tada na sedam strateških mjesta presjekla Lašvansku dolinu i tako izolirala postrojbe HVO-a, rekao je svjedok. Hrvati su na muslimansku ofenzivu odgovorili 18. travnja topničkim napadom na Zenicu, što nije bio vojni cilj i predstavlja kršenje Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja, dodao je. Na pitanje tužitelja Gregory Kehoea je li optuženi Blaškić imao stvarni nadzor nad postrojbama HVO-a, Watters je odgovorio da je Blaškić imao autoritet zapovjednika, imao je pratnju i tjelesne čuvare i potpisivao primirja. Svjedok Watters nastavit će svoj iskaz poslije podne. (Hina) sv br 101520 MET nov 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙