ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku 21. sjednice zaključio je objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima te o
Prijedlogu zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku 21. sjednice zaključio je objedinjenu raspravu o Konačnom
prijedlogu zakona o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim
ili manjinskim jezicima te o Prijedlogu zakona o službenoj uporabi
jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. #L#
U ime Kluba nezavisnih zastupnika nacionalnih manjina Njegovan
Starek podržao je predložene tekstove ističući da je njihovo
donošenje posebice važno za područja gdje manjine službeno ne
upotrebljavaju manjinski jezik, i na taj način gube svoj
identitet.
Damir Kajin (Klub IDS-a), kao temeljno pitanje naveo je zašto samo
gradovi i općine imaju pravo propisivati službenu uporabu
manjinskog jezika. Predložio je da se to pravo proširi i na
županije. Smatra da da bi se dobra volja Hrvatske u promicanju
manjinskih prava mogla iskazati i na način da se ratificira cijela
Povelja.
S tim se, ime Kluba HSS-a složio Luka Trconić upitavši zašto se s
ratifikacijom čekao zadnji čas, napomenuvši da rok istječe 6.
studenoga, na godišnjicu prijama Hrvatske u Vijeće Europe. Za to
nije kriv hrvatski Sabor, već Vlada koja mu zakonske tekstove nije
uputila na vrijeme, ocijena je Srećka Bijelića (HNS).
I Mato Arlović (Klub SDP-a), predložio je ratificirati odredbe
Povelje iznad obveznog minimuma, a smatra da bi trebalo proširiti i
broj nacionalnih manjina pa time i uporabu njihovih jezika.
Ističući kao hrvatski Ustav jamči slobodnu uporabu jezika i pisma
manjina, a to znači javnu, službenu i privatnu, ukazao je i na
potrebu usklađivanja predloženog zakona o službenoj uporabi
manjinskog jezika i pisma.
Furio Radin (talijanska manjina) nije zadovoljan niti brojem
paragrafa za ratifikaciju niti predloženim zakonom te stoga neće
glasovati za predloženo. Ivan Gabelica (HČSP) ustvrdio je kako nije
potrebno donositi posebne zakone o uporabi manjinskih jezika,
zauzimajući se za više reda što se uporabe manjinskih jezika u
školama tiče.
Drago Krpina (HDZ) naglasio je kako bi druge zemlje trebale voditi
računa o tragičnom iskustvu Hrvatske u kojoj je jedna manjina
postala instrumentom agresije i onemogućavala uspostavu
samostalne hrvatske države. Potrebnim smatra raščistiti termine
koji se koriste za manjine u Hrvatskoj, jer ih se sada uz ostalo
upotrebljava pet-šest. Također, treba utvrditi i uvjete za
stjecanje statusa nacionalne manjine.
Pomoćnik ministra uprave Antun Palarić zastupnike je izvijestio
kako će Hrvatska, po ovom prijedlogu, ratificirati 38, a ne 35
paragrafa Povelje. Govoreći o Prijedlogu zakona o službenoj
uporabi jezika manjina istaknuo je da se temelji na članku 12.
hrvatskog Ustava gdje se uz službeni hrvatski jezik i latinično
pismo može zakonom propisati i službena uporaba jezika i pisma
manjina. Odgovarajući zastupnicima koji su predlagali ne samo
službenu, već i privatnu i javnu uporabu manjinskih jezika, Palarić
je kazao da je u zakonskom tekstu riječ o službenoj uporabi jezika,
a ne o ravnopravnosti. Pravo na službenu uporabu jezika i pisma
pravo je manjine, a ne i obveza, zaključio je Palarić uz napomenu
kako demokratsko načelo ne nalaže propisivanje uporabe manjinskih
jezika privatno i javno.
Dom je nastavio rad raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o
postupku preuzimanja dioničkih društava.
(Hina) sšh ds
161351 MET oct 97