ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U nastavku 21. sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora svoja su mišljenja o Vladinu Izvješću o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u prošloj godini izrekli predstavnici klubova. Izvješće se,
ocijenili su predstavnici oporbenih klubova zastupnika, nije dotaklo pravih problema, jer uglavnom govori o ustavnim i zakonskim odredbama koje se odnose na ljudska prava.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - U nastavku 21. sjednice Zastupničkog
doma hrvatskog Sabora svoja su mišljenja o Vladinu Izvješću o
stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj u prošloj godini
izrekli predstavnici klubova. Izvješće se, ocijenili su
predstavnici oporbenih klubova zastupnika, nije dotaklo pravih
problema, jer uglavnom govori o ustavnim i zakonskim odredbama koje
se odnose na ljudska prava. #L#
Iznoseći takvu ocjenu u ime Kluba SDP-a, Ivica Račan govorio je o
zanemarivanju socijalnih prava, posebno pravu na pravičnu naknadu
za rad. Navodeći da 150 tisuća ljudi koji radi ne prima redovito
mjesečnu plaću, a 20-ak tisuća je nije dobilo šest mjeseci,
ustvrdio je kako se Sabor nije potrudio da se to pravo adekvatno
zaštiti. Vladino Izvješće treba primi na znanje, i kao dodatni
materijal za izradu cjelovitog izvješća o stanju ljudskih prava. S
tim ciljem Sabor treba osnovati potkomisiju u kojoj bi, uz
predstavnike Sabora i Vlade bili i predstavnici sindikata i
nevladinih udruga, rekao je Račan.
O stanju ljudskih prava u Hrvatskoj treba raspravljati sustavno,
kazao je, u ime Kluba IDS-a Damir Kajin, napominjući kako je, uz sve
kritike, Vladino Izvješće korisno. Spominjući 'slučaj
Bajramović', kazao je kako bi bilo primjerenije da se pred
zastupnicima našlo izvješće o ljudskim pravima za 1991., s
(podacima) što se poduzelo, kako bi se sa sviju koji u tome nisu
sudjelovali skinuo dio stida. Spomenuti slučaj je onaj od kojeg
treba početi, kazao je Kajin, dodajući kako o tome koliko će biti
bolne posljedice tog progovaranja svjedoče svakodnevna međusobna
optuživanja i podmetanja bez imalo dostojanstva ljudi koji jesu ili
su bili u vrhu hrvatske politike. Kako bi se ispitali događaji s
početka agresije na Hrvatsku, u Gospiću i Pakračkoj Poljani,
predložio je osnivanje saborskog istražnog povjerenstva.
Na Kajinovo je izlaganje reagiralo nekoliko zastupnika, među njima
i Bosiljko Mišetić (HDZ). Osvrnuvši se na dio izlaganja da je "slika
iz Splita pokazala krah državne politike", Mišetić je kazao kako
pod tim predmnijeva da je Kajin mislio na odlazak Viteške skupine u
Haag. Nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže, istaknuo je Mišetić
dodajući kako to nije krah, nego kooperativnost državne politike.
Izradi Izvješća pristupilo se nonšalantno, u njemu se navode
zakoni, ali ne i stotine naputaka i uputa o provedbi što je često
puta vrlo važnije od samih zakona, ocjenio je u ime kluba HSLS-a
Vlado Gotovac. Također je zamjerio što ne sadrži, kako je kazao,
"činjenice o kršenju prava od struktura vlasti". Navođenjem nekih
manje značajnih primjera namjerno su zaobiđena temeljna pitanja
zaštite ljudskih prava, ocijenio je Gotovac, ustvrdivši kako je za
raspravu o stanju ljudskih prava, ali i o ostalim pitanjima u državi
potrebna samokritičnost sviju.
Ljudska prava su jamstvo budućnosti čovječanstva, kazao je u ime
kluba HSS-a Luka Trconić ističući da svjetski poredak teži
stvaranju globalnog sustava utemeljenog na etičnosti, pravima i
slobodama čovjeka. U interesu je Hrvatske da se prikloni tom
načelu, kazao je.
Za klub HSP-a temeljna su ljudska prava - pravo na život, dom i
dostojanstvo, kazao je Ante Đapić, navodeći kako u Izvješću nema
niti slova o kršenju tih prava. A ona su zaista ugrožena, kazao je
ističući da je još uvijek u Hrvatskoj više od stotinu tisuća
prognanika koji su istjerani iz svojih domova. Izvješću nedostaju i
podaci o radu nevladinih organizacija i udruga, o kako je kazao
Đapić, "onima koji švercaju teorijom ljudskih prava i koji daju
lažne izjave o spaljenim kućama, ubojstvima i neargumentirano
diskvalificiraju pojedince. Navodeći kako je povrijeđeno ljudsko
dostojanstvo svih Hrvata, posebice onih iz Vukovara upitao je zašto
Hrvatska pristaje na međunarodne pritiske. Ističući da je HSP za
najvišu zaštitu ljudskih prava, Đapić je iznio ocjenu da "Hrvatska
ne želi suživot po modelu međunarodne zajednice kojoj su ljudska
prava samo argument prisile".
Njegovan Starek (Klub zastuipnika nacionalnih manjina) ocijenio je
da Izvješće ne govori o stvarnom stanju glede nacionalnih manjina.
Iskazao je nezadovoljstvo ne količinom, nego načinom razdiobe
sredstava Vladina Ureda za nacionalne manjine.
(Hina) sšh/bm ds
151329 MET oct 97