ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Kuponska privatizacija, napredak na području sanacije hrvatskih banaka, uz neizvjesnu privatizaciju velikih banaka, spori tijek restrukturiranja industrijskog sektora i uslužnih djelatnosti, porast poreza
na dobit za deset postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu te odlaganje uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) za siječanj iduće godine, osnovni su naglasci u pregledu stanja u hrvatskom gospodarstvu u najnovijem izvješću Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) pod nazivom Transition Report 1997.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Kuponska privatizacija, napredak na
području sanacije hrvatskih banaka, uz neizvjesnu privatizaciju
velikih banaka, spori tijek restrukturiranja industrijskog sektora i
uslužnih djelatnosti, porast poreza na dobit za deset postotnih bodova
u odnosu na prošlu godinu te odlaganje uvođenja poreza na dodanu
vrijednost (PDV) za siječanj iduće godine, osnovni su naglasci u
pregledu stanja u hrvatskom gospodarstvu u najnovijem izvješću
Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) pod nazivom Transition
Report 1997. #L#
U izvješću se ističe kako privatni sektor bilježi kontinuirani rast
usporedo s procesom privatizacije. Ove godine on je dosegnuo 55 posto
bruto domaćeg proizvoda (BDP), no, zabrinjava porast sive ekonomije,
čiji se udio procjenjuje na 25 posto BDP-a.
Kuponska privatizacija, u kojoj sudjeluje otprilike 350 tisuća osoba,
započela je sredinom ove godine. Prve se ponude na dražbi očekuju
početkom iduće godine, a prodavat će se dionice više od 500 tvrtki, u
ukupnoj vrijednosti od otprilike 2,5 milijardi američkih dolara.
Tijek restrukturiranja tvrtki i nadalje je spor, stoji u izvješću.
Naime, dok turizam i trgovina bilježe oporavak nakon sloma početkom
90-tih, mnoge tvrtke u području industrije stagniraju. Posljedica je
to slabog porasta proizvodnje i stagnirajućeg izvoza u razvijene
zemlje. Ipak, mnoge su se tvrtke riješile balasta viška zaposlenih,
kaže se u izvješću EBRD-a.
Na hrvatskom je međubankarskom tržištu registrirano više od 60
komercijalnih banaka, no njihov je udio na tržištu još uvijek skroman,
jer dvije najveće banke, Privredna i Zagrebačka, još uvijek dominiraju
s približnim udjelom od 50 posto.
Međutim, dok većina velikih banaka boluje od nelikvidnosti i ima
golema nenaplativa potraživanja, male uglavnom uspješno posluju i time
jačaju financijski sektor. Ipak, u EBRD-u ocjenjuju kako bi tako
veliki broj banaka s obzirom na veličinu zemlje mogao završiti i
konsolidacijom bankarskog sektora.
Jedna od glavnih zadaća hrvatske Vlade u sljedećem razdoblju,
smatraju u EBRD-u, bit će sanacija brodogradnje, metalurgije,
industrije tekstila i plastike te drvne industrije.
Reforma mirovinskog sustava jedan je od gorućih problema, stoji u
spomenutom izvješću. Naime, na jedan i pol milijuna zaposlenih dolazi
otprilike 900.000 umirovljenika, a njihov će broj u budućnosti i dalje
rasti. Tako se očekuje da odnos broja stanovnika i umirovljenika
nastavi rasti s 36 posto u 1990. na 41 posto do 2000 godine te 68
posto do 2035.
Zanimanje inozemnih investitora značajno je poraslo nakon što je
Hrvatska dobila BBB kreditni rejting od tri najznačajnije svjetske
kreditne agencije početkom ove godine, kao i nakon što je izdala
vlastite euro obveznice denominirane u američkim dolarima i njemačkim
markama, ocjenjuju u EBRD-u.
(Hina) im sbo
041223 MET nov 97