ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je večeras sedmosatnu raspravu o vladinu Izvješću o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za prošlu godinu. Zaključivanjem rasprava o konačnim
prijedlozima zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH te o potvrđivanju Ugovora između Vlade RH i Vlade Helenske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na dohodak i imovinu, Dom je završio današnji rad.
ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora
zaključio je večeras sedmosatnu raspravu o vladinu Izvješću o
stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj za prošlu godinu.
Zaključivanjem rasprava o konačnim prijedlozima zakona o
zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH te o potvrđivanju Ugovora između
Vlade RH i Vlade Helenske Republike o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja na dohodak i imovinu, Dom je završio današnji rad.
#L#
Iz rasprave o vladinu Izvješću o stanju ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj vidljivo je da Hrvatska ima volje, snage i hrabrosti
progovoriti o stanju ljudskih prava, te da to nije učinjeno pod
međunarodnim pritiskom, kako su ustvrdili pojedini zastupnici,
zaključno je kazala potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak.
Odbacila je kritike da Izvješću nedostaju podaci i mjere koje je
Vlada poduzela u zaštiti i promicanju ljudskih prava.
Hrvatska može biti ponosna na ustavnu i zakonsku razinu zaštite
ljudskih prava, no problem nastaje u praksi i tu je potrebno
mijenjati neke stvari, kazao je u raspravi dr. Zdravko Tomac (SDP).
Navodeći kako odnosi stranaka u praksi moraju biti drukčiji,
naglasio je kako pripadnost stranci ne može biti prednost ili
nedostatak u privatnom životu, gospodarstvu i sl.
Više zastupnika, među njima i zastupnici SDP-a Mato Arlović i
Dragica Zgrebec, istaknuli su važnost zaštite ekonomskih i
socijalnih prava. Na slične je probleme upozorio i dr. Ante Tukić
(HSLS), koji je Izvješću zamjerio nedostatak analitičkog pristupa.
Navodeći da je pučki pravobranitelj u pola godine zaprimio 1157
predstavki, kazao je kako bi bilo zanimljivo suočiti Izvješće s tim
podacima.
Priključujući se rapravama o radu nevladinih organizacija, Dragica
Zgrebec (SDP) se složila da bi kod razmatranja ljudskih prava,
trebalo raspraviti i izvješća tih organizacija.
Punu potporu Izvješću dao je Kazimir Sviben (HDZ) ustvrdivši kako
njegova opširnost i broj tijela uključenih u izradu Izvješća
svjedoči o značenju što ga hrvatska država pridaje ljudskim
pravima.
Vladimir Šeks (HDZ) podsjetio je na agresiju i na vrijeme kada se
Hrvatska borila za samostalnost, odnosno na posljednjih šest
godina. S tim u svezi naglasio je kako se objektivno i nije mogao
doseći stupanj zaštite ljudskih prava kojem Hrvatska teži.
Objektivno, kazao je, možemo biti nezadovoljni gospodarskim i
socijalnim statusom pojedinca, ali odgovor na to je u materijalnoj
osnovi koja je usko povezana sa zaštitom i promicanjem ljudskih
prava.
Vladino je Izvješće podupro i Milivoj Kujundžić (HDZ), ustvrdivši
da u pogledu zaštite ljudskih prava treba još dosta toga učiniti,
ali da se na temelju dosada učinjenog ta prava itekako poštuju.
Više zastupnika, među njima i Bosiljko Mišetić (HDZ), govorilo je o
zaštiti ljudskih prava kao instrumentu međunarodnih pritisaka.
Bosiljko Mišetić (HDZ) ustvrdio je da su oni krenuli nakon
"Bljeska" i "Oluje", kada je Hrvatska od žrtve postala važnim
čimbenikom.
U opširnoj je raspravi upozoreno i na važnost zaštite niza drugih
prava, poput prava prognanika (Marko Miljević, HSS), prava žena i
djece (Đurđa Adlešić, HSLS).
Sažimajući raspravu, dr. Mintas-Hodak ocijenila je kako različite
rasprave pokazuju i različito shvaćanje ljudskih prava.
Ponavljajući kako ne stoje prigovori da u Izvješću nema podataka i
vladinih mjera, istaknula je kako je istina da je u Izvješću
naznačen samo mali dio poduzetog u prošloj godini i to stoga što je
nemoguće navesti sve što je Vlada učinila.
Složivši se da se pod temu ljudskih prava može podvesti gotovo svako
pitanje, naglasila je kako bi bilo korisno da su i nevladine udruge,
koje se bave ljudskim pravima, dostavile svoja izvješća. No, dodala
je, od 33 udruge pozvane na suradnju javile su se samo četiri, a HHO
je to odbio. Očekivalo se da će rasprava nadići političke okvire,
ali to nismo uspjeli, kazala je.
Osvrćući se na primjedbe o pritiscima međunarodne zajednice koja se
ljudskim pravima služi kao instrumentom, potpredsjednica Vlade je
izrazila očekivanje da će međunarodna zajednica objektivno i bez
dvostrukih kriterija vrednovati stanje ljudskih prava u Hrvatskoj.
Zastupnički dom 21. sjednicu nastavlja sutra.
(Hina) sšh/bm gk
151913 MET oct 97