NJEMAČKA - FAZ - LJUDSKA PRAVA - 3. XI.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=3. XI. 1997. Ž3=Novi suci za stalni sud "Sustav nadziranja ljudskih prava u Europi iduće će se godine bitno promijeniti. Među ugovornim državama europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, Italija je nedavno, kao zadnja, ratificirala osnovne crte novog kontrolnog mehanizma. Poslije će, u studenom iduće godine, stalni europski sud za ljudska prava u Strasbourgu paziti da države poštuju svoje obveze, primjerice zabranu mučenja i pravo na pošteni sudski postupak. Sud će nadomjestiti Europsko povjerenstvo za ljudska prava i sadašnji Europski sud za ljudska prava. Najvažnija razlika od sadašnjeg sustava nadziranja jest da novi sud, slično kao sud europske zajednice u Luxemburgu, preuzima 'svoje zadaće kao stalni sud'. Budući će suci profesionalno ispitati da li se 38 ugovornih država (sljedećih se mjeseci očekuje pristup Rusije i Hrvatske toj konvenciji) pridržavalo svojih obveza za zaštitu ljudskih prava. Bit će nužna reforma, jer se od dosadašnjeg zaštitnog sustava previše zahtijeva. Sada najprije povjerenstvo ispituje svaku povredu ljudskih prava. Saznaje stvarno stanje, traži mirno usuglašavanje i eventualno zauzima stajalište je li konvencija prekršena. Sud može djelovati tek ako mu povjerenstvo ili jedna od ugovornih država podastre pravni predmet. Osim toga, zasad još u odluci o kršenju ljudskih prava sudjeluje i ministarski odbor Vijeća Europe kao politički nadzorni gremij. Takav se nadzorni postupak pokazao nepriličnim i dugotrajnim. Sada traje u prosjeku više od pet godina dok sud ili ministarski odbor odluče u nekom kršenju. Dok je povjerenstvo za ljudska prava 1981. registriralo oko 400 kršenja, 1993. bilo ih je više od dvije tisuće. Sudu do 1988. nije bilo predano više od 25 žalba godišnje, 1992. bile su 52. Broj pritužaba povećavat će se i dalje, najavio je nedavno predsjednik sadašnjega suda Ryssdal na zasjedanju o novom oblikovanju suda koje je sazvao centar za ljudska prava sveučilišta u Potsdamu. Upozorio je i na to da je sadašnji sustav nadziranja koncipiran za 10 do 12 država. No ubuduće bi žalbe mogli predavati građani 40 ugovornih zemalja. Treba računati i da će sve više osoba iskoristiti tu mogućnost budući da nacionalno pravosuđe nekih istočnih i srednjoeuropskih zemalja nema standard kao mnoge stare ugovorne članice. I nove članice djelomično još nisu učvrstile demokraciju i pravnu državu. Stoga se odlukama suda pridaje veliko značenje za njihov pravnodržavni razvitak. No odluke suda mogu djelovati kao uzor samo ako su suci novoga suda osobe čije presude dobiju međunarodno priznanje. U 11. protokolu se traži da suci 'uživaju visok čestit ugled ili ispunjavaju pretpostavke za obavljanje visoke sudačke dužnosti ili su pravnici priznatog ugleda'. Birat će ih savjetnici parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja se sastoji od zastupnika nacionalnih parlamenata. Na izbor su tri kandidata iz svake ugovorne države; predlažu ih njihove vlade. Kako je predsjednica savjetnika skupštine Fischer nedavno priopćila u Bonnu, popisi kandidata trebaju biti predočeni do sredine studenog. U prosincu trebaju članovi parlamentarne skupštine čuti suce-kandidate. Takvog postupka dosad nije bilo. Ni izborno pravo se dosad u praksi nije provodilo. Članovi parlamentarne skupštine odgovarali su na očekivanja ugovornih država da će biti izabran kandidat imenovan na prvom mjestu. Na to se po riječima gospođe Fischer, više ne osjećaju obveznima. Ukoliko ugovorne države predlože kandidate koji ne odgovaraju zahtjevima sudačke dužnosti, skupština se neće bojati odbiti ih, najavila je predsjednica parlamentarnog povjerenstva za ljudska prava Vijeća Europe Err u Potsdamu. Želja da se za novi sud pridobiju osobito kvalificirani pravnici odražava se i na plaće: suci bi trebali dobiti godišnju plaću od 1,2 milijuna francuskih franaka (skoro 400 tisuća maraka). Mnoga pitanja organizacije i načina rada novog suda ipak još nisu riješena. To vrijedi za podjelu poslova i imenovanje izvještača koji pripremaju odluke. U Potsdamu je izražena zabrinutost hoće li novi sud svladati očekivani teret pritužaba. O tome se razmišlja ponajprije stoga što reforma ne uzima u obzir da će, kad sud preuzme posao, 40 država biti ugovorne stranke konvencije za ljudska prava; među njima i mnoge koje su desetljećima bile pod totalitarnom vladavinom. Kad je 1985. započela reforma postojećeg sustava nadzora, nije se ni pomišljalo da će tadašnje komunističke države istočne Europe ratificirati konvenciju. Ako i Rusija, kako se očekuje, uskoro uđe u krug ugovornih država, 147 milijuna ruskih građana imat će mogućnost žalbe. Stoga 11. protokol može biti samo prvi korak prema reformi nadzornog sustava konvencije. Najvećem se uspjehu nadaju u izgradnji državnopravnih struktura u novim ugovornim državama. U Potsdamu se stalno naglašavalo da je zaštita ljudskih prava putem konvencije subsidijarna; ljudska prava moraju ponajprije osigurati nacionalne države. Da bi to uspjelo, Vijeće Europe mora dati pomoć u izgradnji pravosuđa. Dalje se zahtijeva jači nadzor da li se u ugovornim državama otsvaruju demokracija i državnopravnost. Jedan je prijedlog da se u različitim regijama Europe ustroji više stalnih sudova na čijem bi čelu bio središnji sud koji bi jamčio jedinstvenost pravorijeka. Zagovarači te zamisli, poput predsjednika Europskog povjerenstva za ljudska prava Trechsela, dakako upozoravaju da bi na takvu regionalizaciju sudskog nadzornog sustava trebalo misliti tek kada nove ugovorne države učvrste svoje razumijevanje demokracije i priznanja ljudskih prava. U Potsdamu nitko nije prorekao kad treba na to računati" - piše Katharina Gelinsky. 040345 MET nov 97