NJEMAČKA/GA - MILOŠEVIĆ

Ž4=NJEMAČKA Ž1=GENERAL-ANZEIGER Ž2=15. X. 1997. Ž3=Osipanje baze Miloševićeve moći "Nakon neuspjelih predsjedničkih izbora u Srbiji, Savezna Republika Jugoslavija, ostatak nekadašnje multinacionalne države, pruža sliku opasne blokade i rascjepkanosti. Po mišljenju međunarodnih promatrača SRJ drži na okupu samo aparat vlasti pod dirigentskom palicom uzdrmanog šefa države Slobodana Miloševića koji pak sve više gubi nadzor. Posebno zabrinjavajućim ocijenjeno je istodobno jačanje nacionalističkih tendencija. Predsjednički izbori u jugoslavenskoj republici Srbiji moraju biti ponovljeni jer u drugom krugu izbora, održanom 4. listopada, nije dosegnut potrebni minimum od 50-postotnog odaziva birača. Pri prebrojavanju glasova utvrđeno je da je predvodnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, spreman ponovo ratovati za stvaranje velike Srbije, s osvojenih 49,90 posto, odnosno 1,73 milijuna glasova jasno zauzeo prvo mjesto ispred Zorana Lilića, kandidata Slobodana Miloševića i njegove Socijalističke partije Srbije (SPS) s osvojenih 46,99 posto, odnosno 1,69 milijuna glasova. Izbori će vjerojatno biti ponovljeni 60 dana nakon konstitutivne sjednice također netom izabrane nove skupštine, dakle u prosincu ove ili najkasnije u siječnju sljedeće godine. SPS će se tada - bilo sa Lilićem ili s novim kandidatom - suočati ne samo Šešeljem i Vukom Draškovićem, predsjedateljem Srpskog pokreta obnove (SPO), poraženim u prvom krugu izbora, već ovaj puta vjerojatno i sa zajedničkim kandidatom demokratskih oporbenih stranaka. Rezultati paralelnih skupštinskih izbora pokazali su - uz 57-postotni odaziv birača - da socijalisti (također većinom velikosrpsko orijentirani) i radikali pokrivaju polovinu biračkog tijela. Osim spomenutih stranaka, u srpsku skupštinu ušao je i Draškovićev također nacionalistički orijentirani SPO, koji se pridružio bojkotu tek u drugom krugu izbora. (...) Osim notornih ne-birača, poziv na bojkot izbora prihvatilo je 1,7 milijuna albanskih birača na Kosovu i pristaše Demokratske stanke pod vodstvom netom smijenjenog beogradskog gradonačelnika Zorana Đinđića i Građanskog saveza pod vodstvom Vesne Pešić - dakle ostaci oporbenog saveza 'Zajedno' koji je Drašković izdao. No, čak i u slučaju jedinstvenog nastupa demokratske snage koje podupiru mnogi intelektualci i studenti imat će tek slabu šansu za pobjedu na predsjedničkim izborima. Čak će i posebno odlučan kandidat - pritom se u prvom redu misli na bivšeg srpsko-američkog premijera Panića koji se već borio protiv Miloševića i ostvario respektabilan rezultat - imati loše izglede u borbi protiv pojačanog nacionalističkog trenda. Sljedeći važni događaj bit će konstitutiranje nove skupštine i izbor njezina predsjednika koji će u interregnumu obavljati i dužnost šefa jugoslavenske republike Srbije. Trenutačno obje zadaće obavlja još uvijek aktualni predsjednik srpske skupštine Tomić (SPS). No, njegov je reizbor doveden u pitanje jer dvije nacionalističke stranke SRS i SPO imaju jasnu većinu i mogu nametnuti vlastitog kandidata. Teretski gledano, spomenute dvije stranke mogle bi čak zajedno formirati i vladu. No, po općoj je ocjeni vjerojatnija koalicija SPS-a i Draškovićeva SPO koji će, doduše, odrediti odgovarajuću cijenu te usluge i vjerojatno neće Miloševiću ponuditi pouzdanu političku bazu. U kontekstu opisanog nestabilnog stanja u Srbiji raste ii napetost u ostakim dijelovima Savezne Republike Jugoslavije, ugrožavajući Miloševićev položaj s ruba. U nedjelju će u jugoslavenskoj republici Crnoj Gori biti održan odlučujući krug predsjedničkih izbora u kojem će sudjelovati sukobljeni socijalistički kandidati - reformistički orijentirani premijer Milo Đukanović i sadašnji predsjednik Momir Bulatović, odan Beogradu, koje je u prvom drugu izbora razdvajalo tek nekoliko tisuća glasova. Bez obzira na pobjednnika, rezultat će dodatno pooštriti duboku podjelu u stranci i među stanovništvom - uz odgovarajuće posljedice za unutrašnji mir u Crnoj gori i za Miloševićev položaj poglavara jugoslavenske federacije. U Sandžaku i u Vojvoditi buni se podređena muslimanska i mađarska manjina. U susjednoj bosanskoj Republici Srpskoj stvoren je dodatan eksplozivni materijal u vidu poraza Srba na općinskim izborima u Srebrenici i Muslimana u Brčkom. Nastavljena je i borba za vlast između pristaša traženog ratnog zločinca, bivšeg predsjednika Radovana Karadžića i njegove nasljednice Biljane Plavšić. Posebno opasno djeluje stanje na Kosovu gdje se potlačeno 90-postotno albansko stanovništvo, predvođeno studentskim prosvjedom, više nije spremno zadovoljiti srpskim obećanjima i pozivima međunarodne kontaktne skupine na suzdržanost. Samo bi obnova autonomije mogla spriječiti sukob koji u protivnom prijeti širenjem u pravi požar. Usprkos tome, zasada nema naznaka da su sile u kontaktnoj skupini na čelu sa Sjedinjenim Državama i Rusijom spremne po potrebi iznuditi odgovarajuće pregovore", dodaje Wolf J. Bell na kraju članka. 160133 MET oct 97