RUSIJA,PRAVDA,6.10.1997.SRBIJA

Ž4=RUSIJA Ž1=PRAVDA Ž2A=6. X. 1997. Ž3=Srbija: 'zajedno' se ne može "Uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora, utvrđenih za 5. X., naglo se pogoršalo stanje u srbijanskoj prijestolnici Beogradu. Neposredan je uzrok smjenjivanje predsjednika Demokratske partije (DP) Zorana Đinđića s dužnosti gradonačelnika i otpuštanje trojice direktora mjesne beogradske televizije 'Studio B' koja je kritizirala vlast i nastojala biti nezavisna. Kao odgovor na to, Đinđić je pozvao svoje pristaše na prosvjed i zatražio nove izbore u Beogradu. Svojega je bivšeg partnera iz saveza - vođu Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuka Draškovića optužio za pokušaj uzurpiranja vlasti u srbijanskoj prijestolnici i za pritisak na gradsku skupštinu koja je glasovala za smjenjivanje gradonačelnika. (...) Podsjetimo da su Drašković i Đinđić bili partneri u oporbenom savezu Zajedno koji je u jesen prošle godine pobijedio na općinskim izborima u Beogradu i trinaest drugih gradova. Kako su već tada govorili promatrači, taj je savez bio taktičke naravi i nije bio čvrst. Njegov je glavni cilj bilo svrgnuti s vlasti socijaliste na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Kada im to nije uspjelo, savez šarenih oporbenjaka je 'umro'. Nesuglasice između Đinđića i Draškovića, njihove osobne želje postale su očite, pogotovo nakon što je DP odbila poduprijeti Draškovićevu kandidaturu na predsjedničkim izborima u Srbiji. U ljeto ove godine savez Zajedno se doista raspao. Kao što se zna, Drašković je po broju dobivenih glasova dospio na treće mjesto na rujanskim izborima za predsjednika države, a njegova je stranka - SPO - na izborima za skupštinu dobila 45 mjesta u srbijanskoj skupštini koja ima 250 zastupničkih mjesta. Ovi su izbori doveli do nestabilnosti u republici i do pada autoriteta Slobodana Miloševića, koji je postao predsjednikom SRJ, i socijalista na vlasti. Kao što je list 'Pravda 5' već pisao, tome su dosta pomogle Sjedinjene Države svojom politikom koja je usmjerena na izolaciju Srbije i blaćenje njezinih priznatih vođa. Zbog toga se Washington uzdao u oporbu. Protusrpska politika SAD-a u neku se ruku okrenula protiv njega poput bumeranga, dovela je do rasta nacionalizma u Srbiji i do jačanja radikala. Podsjetimo da će se u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. X. za mjesto predsjednika Srbije boriti socijalist Zoran Lilić, kojega smatraju štićenikom Slobodana Miloševića, i vođa Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Posljednji ocjenjuje političko stanje u Srbiji i Jugoslaviji vrlo složenim. Po njegovim riječima, Amerikanci su zadnjih godina činili neviđen pritisak na predsjednika Miloševića koji je popustio svim njihovim zahtjevima, posebice kada je riječ o republici srpskoj u BiH. Sada SAD traže da Beograd dade Kosovu visok stupanj autonomije. Šešelj misli da je ugrožen sam savez između Srbije i Crne Gore, njihovi federativni odnosi. 'SAD želi gospodariti na Balkanu i potpuno istisnuti Rusiju odatle' - upozorava kandidat za srbijanskog predsjednika. A Zoran Lilić drži da su Daytonski sporazumi o rješavanju krize u BiH koje su nametnuli Amerikanci, 'povijesni dokumenat' koji je omogućio da se stvori srpska republika u BiH. On tvrdi da su Daytonski sporazumi 'spriječili daljnje napredovanje Hrvata i Muslimana, nakon čega je na jugoslavenskim granicama uspostavljen mir i ukinute gospodarske sankcije protiv SRJ.' Listopadski će izbori pokazati čije je mišljenje Srbima bliskije", piše Vjačeslav Zalomov. 070147 MET oct 97