SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA SRPSKOGA NARODNOG VIJEĆA

ZAGREB, 14. listopada (Hina) - U Zagrebu je danas održana 2. sjednica Predsjedništva Srpskoga narodnog vijeća (SNV) i Odbora za pitanja povratka izbjeglih i prognanih Srba, koja je počela razgovorom članova SNV-a s predsjednicom Nacionalnog odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzana povratka i normalizacije života na ratom stradalome području Republike Hrvatske Vesnom Škare-Ožbolt i njezinim zamjenikom Ivicom Vrkićem.#L# Vesna Škare-Ožbolt je rekla da je osnovni cilj Nacionanog odbora pratiti provedbu Programa za uspostavu povjerenja što ga je nedavno donijela Vlada. Izvijestivši kako je na današnjoj prvoj sjednici Odbora donesen plan konkretnih koraka za budući rad, ona je istaknula kako se nalazimo na kraju mirne reintegracije. "Nakon upravne, gospodarske i pravne integracije ostvarenje toga programa dolazi na kraju, kao završni, a ujedno i izvanredno važan integracijski stupanj", rekla je, dodavši kako je cilj Odbora da u stvarnosti provede sve ono što je Vlada navela u svojemu programu. Istaknula je kako je izvanredno važno stvoriti uvjete u kojima će svi građani Republike Hrvatske biti ravnopravni i u pravima i u obvezama. Ponudivši punu suradnju SNV-u, pozvala je sve hrvatske građane srpske nacionalnosti da sva svoja prava i obveze rješavaju u izravnu razgovoru s hrvatskim vlastima. Kazala je kako će se Nacionalni odbor posvetiti rješavanju konkretnih problema na terenu te da je dostatno širok, tako da će koristiti pomoć svih intelektualaca, humanista, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost kako bi se uklonile nagomilane teškoće.U tome je smislu posebno važnim ocijenila skorašnje osnivanje tzv. malih odbora na županijskim, gradskim i općinskim razinama koji će najbolje uspjeti odgovarati na zbiljska pitanja na terenu. Članovi SNV-a iz svih dijelova zemlje su, izrazivši bojazan da je Odbor osnovan samo kao deklarativno političko tijelo, izvijestili predsjednicu Nacionanog odbora o nizu konkretnih problema Srba povratnika na terenu. Pri tome su naveli vrlo teške životne i socijalne uvjete, oskudicu osnovnih stvari kao što su prozori i vrata na kućama, teško stanje s hranom i ogrjevom za zimu, manjak električne energije i slično. Izviješćena je i o slučajevima opstrukcije pri dobivanju isprava za povratak i ostalih potvrda, te o različitu odnosu lokalnih vlasti prema aktivistima SNV-a te SDF-a i drugim srpskim organizacijama. Bilo je i primjedaba na sastav Nacionalnog odbora, pri čemu je jedan od članova SNV-a posebno upitnim ocijenio članstvo akademika Dubravka Jelčića, zbog njegove, kako je rekao, teze o "kolektivnoj krivnji Srba". Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac je rekao da "nismo mogli zaustaviti potrese i razaranja, ali možemo biti ti koji će obnavljati ono što je razoreno, potruditi se da se živi ljudski - s dostojanstvom i perspektivom". Izrazio je uvjerenje da će činjenice, koje je Vesna Škare-Ožbolt čula, biti predmetom zanimanja, rada i izravna zauzimanja Nacionalnog odbora. Odgovarajući na iznesene primjere, Vesna Škare-Ožbolt je kazala kako je svjesna da problema ima, ali da se ne treba zavaravati da će baš sve teškoće biti odmah i uklonjene. "Ima nekih stvari u kojima ćete morati dijeliti sudbinu hrvatskih prognanika - a uklanjanje teškoća i jednih i drugih uvelike će ovisiti i o općemu gospodarskom stanju u Hrvatskoj", rekla je Škare-Ožbolt. U nastavku sjednice, kad su su Vesna Škare-Ožbolt i Ivica Vrkić napustili skup, članovi Predsjedništva SNV-a raspravljali su o vladinu Programu o uspostavi povjerenja, ubrzanu povratku i normalizaciji života. On je u osnovi prihvaćen, ali je izraženo nezadovoljstvo njegovom preambulom, odnosno uvodnim dijelom u kojemu se, po mišljenju članova SNV-a, Srbi u Podunavlju označuju kao agresori. Iako je bilo zahtjeva da se taj uvodni dio u potpunosti osudi i odbaci, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac zaključio je kako će se od Vlade zatražiti da se taj dio "modificira". "Jesmo za vladin Program, ali smo isto tako i za to da preambula bude u skladu s naslovom i težnjom Programa. Tražimo da ona bude dostatno široka, tako da ostavi prostor za pomirenje", rekao je Pupovac, istaknuvši kako je opće područje Programa dobro definirano, ali da ima i nekih dijelova koji su obrađeni usko ili pak mimo onoga što su stvarne potrebe. Članovi Predsjedništva SNV-a zaključili su danas da je učinjen pomak u kvantitativnu povratku Srba u Republiku Hrvatsku, ali da kvalitativna pomaka u razini njihova života nema. Član Predsjedništva SNV-a Milenko Vučetić iznio je podatke po kojima je od preko 13.000 registriranih obitelji u Podunavlju 6610 izrazilo želju za povratkom, 4925 ne želi povratak, a 309 obitelji još je neodlučno. On je kazao kako su se iz hrvatskoga Podunavlja u ostale hrvatske krajeve do sada organizirano vratile 1924 osobe, a bez potvrde o planu povratka još oko 7000. Dodao je kako je do sada zaprimljeno više od 21.000 zahtjeva za povratkom Hrvata u Podunavlje. Vučetić je rekao kako se, promatrajući brojke, stječe pogrješna slika da se Srbi masovno vraćaju, za razliku od Hrvata. "Stvar je u tome da se Hrvati ne žele vratiti ako im kuće nisu u potpunosti popravljene, a Srbi se vraćaju u oštećene kuće, podrume, tavane bez osnovnih uvjeta za život", rekao je Vučetić. Predsjedništvo SNV-a također je raspravljalo o vladinu Izvješću o provedbi Pisma namjere o mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja, Odluci Ustavnoga suda u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, pokretanju inicijative za reviziju propisa koji dovode u neravnopravan položaj Srbe u Republici Hrvatskoj, prijedlogu zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. (Hina) ln gk 142156 MET oct 97