ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Izlaganjem potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Zastupnički dom Sabora završio je raspravu o konačnome prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih
manjina Sabora. Dr. Granić je u uvodu obrazložio da je Hrvatska obvezna potvrditi Okvirnu konvenciju u roku godine dana od prijama u članstvo Vijeća Europe. Ta je konvencija kodifikacija općega prava koje obvezuje sve države, kazao je Granić, dodajući da su je do sada potpisale 34 države.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Izlaganjem potpredsjednika Vlade i ministra
vanjskih poslova dr. Mate Granića Zastupnički dom Sabora završio je
raspravu o konačnome prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirne
konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Sabora.
Dr. Granić je u uvodu obrazložio da je Hrvatska obvezna potvrditi
Okvirnu konvenciju u roku godine dana od prijama u članstvo Vijeća
Europe. Ta je konvencija kodifikacija općega prava koje obvezuje sve
države, kazao je Granić, dodajući da su je do sada potpisale 34
države. #L#
Za Ivana Jakovčića (IDS) potvrda konvencije je znatan napredak u
zaštiti prava manjina te da "time i istarski HDZ prihvaća potrebu
transregionalne suradnje koja", po njegovim riječima, nimalo ne utječe
na suverenost pojedinih država.
Odgovorio mu je Marino Golob (HDZ), ustvrdivši kako istarski HDZ nije
bio protiv prekogranične suradnje na ravnopravnoj osnovi, a Miroslav
Kiš (zastupnik manjina) objasnio je da se transgranična suradnja iz te
konvencije odnosi samo na suradnju manjine u jednoj državi s matičnom
državom.
Milanu Đukiću (SNS) Konvencija je dokaz da hrvatska Vlada kani
provesti svoje obveze prema manjinama, no dvoji u mogućnost potpune
provedbe njezinih načela "s obzirom na položaj pojedinih manjina,
posebice srpske".
Milorad Pupovac (SDSS) podupro je predloženi zakon, dodajući kako se
njime otvara prostor za suradnju Hrvatske sa susjednim državama, a
time i brži ulazak u europske integracije.
Njegovan Starek (NZ) smatra da će se potvrđivanjem Konvencije
zajamčena prava manjina brže provoditi, a Furio Radin (zastupnik
manjine) pozvao je Hrvatsku da bude među prvim zemljama koje će ne
samo potvrditi Konvenciju već je ugraditi i u svoje normativne akte.
Rasprava o potvrđivanju Konvencije bila je povod Miroslavu Kišu da se
kritički osvrne na stanje u Podunavlju i nezakonite postupke srpske
prema ostalim manjinama.
Podupirući potvrđivanje Konvencije, Veselin Pejnović (NZ) ipak smatra
da od nje ne treba očekivati previše. Pozvao je političke predstavnike
srpske manjine da se najprije zauzmu za izjednačivanje svih građana
pred zakonom i njihovu ekonomsku jednakost, a tek onda i za kulturnu
autonomiju manjina, jer je to po njegovu mišljenju mudrije.
Upozorivši na težak položaj hrvatske manjine u drugim državama, Ante
je Beljo (HDZ) pozvao na primjenu načela recipročnosti, u čemu ga je
podupro Ivan Gabelica (HČSP). S takvim se pak stajalištem nije složio
Furio Radin, koji je zapitao "zašto on ne bi imao prava ako su ta
prava uskraćena nekom Hrvatu u Češkoj".
Žarko Domljan napomenuo je kako je kao član hrvatskog izaslanstva
sudjelovao u izradi Konvencije, ističući kako Hrvatska u praksi
manjinama daje puno veća prava od onih što su njome propisana.
Sažimajući raspravu, dr. Mate Granić je istaknuo kako je premalo
brige za zaštitu prava Hrvata u drugim državama, no dodao je da to ne
treba obeshrabrivati u prihvaćanju Konvencije. Osvrćući se na pojedine
rasprave, Granić je kazao kako postoje pritisci za produljenje mandata
UNTAES-a i nakon 15. siječnja, čemu će se, kazao je, hrvatska Vlada
odlučno usprotiviti.
(Hina) rd/sšh mć
171510 MET sep 97