8. X. LE MONDE, DENIS HAUTIN-GUIRAUT O IZBORIMA U SRBIJI

Ž4=FRANCUSKA Ž1=LE MONDE Ž2A=8. X. 1997. Ž3=Srbi se odriču Miloševića i okreću se krajnjem nacionalizmu Novinar Denis Hautin-Guiraut izvješćuje o rezultatima predsjedničkih izbora održanih u Srbiji: "U sljedećih nekoliko dana službeno bi trebali biti poništeni izbori, održani u Srbiji u nedjelju 5. listopada, zbog slabog odaziva birača - samo 48,7 posto umjesto minimalnih 50 posto. Suočena s izbornim rezultatima, koje je izborno povjerenstvo objavilo u ponedjeljak, a odnosilo se na 85 posto prikupljenih rezultata, Socijalistička stranka (na vlasti) službeno je prihvatila poraz svojeg kandidata Zorana Lilića koji je dobio 46,99 posto glasova, a prestigao ga je predstavnik ultranacionalističke desnice Vojislav Šešelj. Priznajući da je loš odaziv birača kriv za poništavanje izbora i da nije dobio niti apsolutnu većinu glasova, Vojislav Šešelj je naglasio da je nužno da se sljedeći izbori odvijaju posve čisto. A u redovima oporbe, Vuk Drašković, predsjednik Srpskoga pokreta obnove i nesretni kandidat iz prvog kruga predsjedničkih izbora, izjavio je da je 'zabrinut Šešeljevim rezultatom zato što bi to moglo izazvati teške sukobe u Crnoj Gori, republici srpskoj i na Kosovu'. Predsjednica Građanskog saveza Vesna Pešić drži da 'rezultati pokazuju do koje je mjere oslabljen položaj Slobodana Miloševića (predsjednik SR Jugoslavije), Socijalističke partije i njezinih satelita te da predstavljaju šansu za prave demokratske snage'. Prema mišljenju Vojislava Koštunice, predsjednika Demokratske stranke, 'odgovornost za neuspjeh na izborima leži na Miloševićevoj Socijalističkoj partiji zato što je odbila raspravljati o nužnim uvjetima za organiziranje pravednih izbora'. (...) Prvi krug novih predsjedničkih izbora trebao bi biti održan najkasnije do kraja prosinca. Još se ne zna tko će se sve kandidirati na tim izborima, ali za sada se službeno prijavio samo Vojislav Šešelj. A nedjeljni rezultati navode na postavljanje brojnih pitanja. Promatrače najviše zabrinjava broj glasova koje je dobila krajnja desnica. Rezultat koji je postigao Vojislav Šešelj na predsjedničkim izborima potvrđuje jačanje ultranacionalizma u Srbiji, a to se primjećuje još od parlamentarnih izbora održanih u rujnu prošle godine. Sa svojih 86 od 250 zastupnika u srpskom parlamentu, Šešeljeva Radikalna stranka postaje druga sila u državi, odmah iza Socijalističke partije. 'Sada treba oprezno tumačiti rezultate predsjedničkih izbora', kaže Radomir Diklić, direktor novinske agencije Beta. Prema njegovu mišljenju, 'birač koji je želio kazniti Slobodana Miloševića nije imao drugog izbora osim neodazivanja'. 'Glasovanje za Šešelja je, naravno, nacionalizam, ali to je i način prosvjedovanja', drži Diklić. 'To prije što je trebalo kazniti Draškovića, jedinog kandidata demokratske oporbe, koji je uz Slobodana Miloševića jedini pravi gubitnik na tim izborima. Njegovi nekadašnji saveznici već su u prvom krugu odučili bojkotirati te izbore, a Draškovića oduvijek sumnjiče da razmišlja o sklapanju savezništva s Miloševićem, kao što je to već jednom učinio prigodom smjenjivanja beogradskog gradonačelnika Zorana Đinđića'. 'Pozitivni rezultat ovih predsjedničkih izbora jest to što će prisiliti demokratske stranke na stvaranje saveza kako bi se zaustavio nacionalizam. Novo bojkotiranje izbora za njih bi bilo samoubojstvo. Jedino je rješenje stvaranje podjele na dvije krajnosti i izazivanje sukoba između nacionalista i socijalista'(...)". 080334 MET oct 97