ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je objedinjenu raspravu o, po hitnom postupku upućenim, zakonskim prijedlozima o izmjenama i dopunama Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu
djelatnost i nezaposlenih majki, Zakona o zdravstvenom osiguranju, te Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Ti se zakonski prijedlozi odnose na naknadu za vrijeme korištenja dodatnog porodnog dopusta od šestog mjeseca do jedne godine života djeteta, a predlaže se da se utvrde u najnižem iznosu od 1.540 kuna, te najvišem 2.400 kuna.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora
zaključio je objedinjenu raspravu o, po hitnom postupku upućenim,
zakonskim prijedlozima o izmjenama i dopunama Zakona o porodnom
dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih
majki, Zakona o zdravstvenom osiguranju, te Zakona o izvršavanju
državnog proračuna. Ti se zakonski prijedlozi odnose na naknadu za
vrijeme korištenja dodatnog porodnog dopusta od šestog mjeseca do
jedne godine života djeteta, a predlaže se da se utvrde u najnižem
iznosu od 1.540 kuna, te najvišem 2.400 kuna. #L#
Izmjenama zakona o porodnom dopustu nezaposlenih majki, za
ostvarivanje prava na naknadu, predlaže se da uz hrvatsko
državljanstvo uvjet bude i neprekidno prebivalište u Hrvatskoj od
najmanje tri godine.
Stajalište je Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo da se
majkama koje su zakinute u pravima smanjenjem iznosa naknade, već za
prosinac prošle godine, treba isplatiti razlika, izvijestila je Vera
Pivčević Stanić. Sredstva se, mišljenje je Odbora, mogu osigurati
preraspodjelom sredstava u državnom proračunu. Odbor traži da se
obveže Vlada da uputi Saboru prijedlog zakona o dječjem doplatku,
prije ili istodobno s prijedlogom državnog proračuna za 1998.
Stajalište Odbora o retroaktivnoj isplati naknada, u ime Kluba
HSLS-a podržao je dr. Ante Tukić, zamjetivši kako su rješenja triju
predloženih zakona "palijativna". Slično je mišljenje, u ime Kluba
HSS-a iznio i Josip Pankretić, usprotivivši se podjeli majki na
zaposlene i nezaposlene, radničke i seljačke. Kako bi se riješile
dvojbe koje iz toga proizilaze, smatra da naknadu treba dodjeliti
djetetu, a ne majci.
Klub SDP-a ne može prihvatiti predložena rješenja, a minimum koji
traži je da se Vlada i Sabor jasno očituju o ovom pitanju za
srednjoročno razdoblje, kazala je Željka Antunović. Predloženim se
zakonima, ocijenila je, smanjuju stečena prava roditelja, uvodi
neizvjesnost o visini porodne naknade, ne osigurava isplata razlika.
Podupirući predložene zakone Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) kazala je
kako je uz dobru volju da se riješi pitanje naknada, potrebno naći i
sredstva. Naglasila je da je od izglasavanja državnog proračuna Klub
HDZ-a nastojao pronaći bolja rješenja.
U raspravi su zastupnici upitali zašto nema sredstava baš za majke,
te zašto se prava majki na naknadu stalno snižavaju. Tako je, Mato
Arlović (SDP) kazao kako naknada za majke koje rade mora biti sukladna
prosjeku plaće u njihovim poduzećima. Izvršimo preraspodjelu proračuna
i isplatimo prava utvrđena zakonom, poručio je Arlović, dok Ivan
Gabelica (HČSP) drži da novca ima, ali ga treba pravilno rasporediti,
utvrditi prioritete. Sličnu je ocjenu iznio i Luciano Delbianco (IDF),
kazavši kako ne mogu stajati tvrdnje da za socijalu nema sredstava
"kad smo svjedoci raskoši, mercedesa, mramora".
Kraća se polemika povela i oko samog prava na naknadu za dodatni
porodni dopust. Naime, Ivan Milas (HDZ) ocijenio je da su ta prava
zasluga HDZ-a, a da ih "nije bilo dok je SDP bio na vlasti".
Zastupnici SDP-a odgovorili su da ta stranka postoji od 1990., a za
sve što se događalo s porodnim naknadama i smanjivanjem tih prava,
kako je rekla Snježana Biga-Friganović, "zaista je odgovoran HDZ".
Niz je kritika iznijeto i na predloženu odredbu da bi nezaposlene
majke trebale imati i tri godine prebivališta u Hrvatskoj. Tu je
odredbu primjerice Ivan Gabelica (HČSP) ocijenio nazadnom, jer
"izgleda da ni svi hrvatski državljani nisu ravnopravni". Ravnateljica
Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Štefanija
Bortek-Knešaurek odgovorila je da su se u primjeni tog prava uočile
poprilične zlouporabe.
Zastupnički je dom zaključio i raspravu o Konačnom prijedlogu zakona
o potvrđivanju Konzularne konvencije između RH i SRJ, a nakon stanke
zastupnici će glasovati o svim ovaj tjedan raspravljenim točkama.
(Hina) bm/bn ds
031357 MET oct 97