FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA O NAKNADAMA ZA PORODNI DOPUST

ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je objedinjenu raspravu o, po hitnom postupku upućenim, zakonskim prijedlozima o izmjenama i dopunama Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, Zakona o zdravstvenom osiguranju, te Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Ti se zakonski prijedlozi odnose na naknadu za vrijeme korištenja dodatnog porodnog dopusta od šestog mjeseca do jedne godine života djeteta, a predlaže se da se utvrde u najnižem iznosu od 1.540 kuna, te najvišem 2.400 kuna.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je objedinjenu raspravu o, po hitnom postupku upućenim, zakonskim prijedlozima o izmjenama i dopunama Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, Zakona o zdravstvenom osiguranju, te Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Ti se zakonski prijedlozi odnose na naknadu za vrijeme korištenja dodatnog porodnog dopusta od šestog mjeseca do jedne godine života djeteta, a predlaže se da se utvrde u najnižem iznosu od 1.540 kuna, te najvišem 2.400 kuna. #L# Izmjenama zakona o porodnom dopustu nezaposlenih majki, za ostvarivanje prava na naknadu, predlaže se da uz hrvatsko državljanstvo uvjet bude i neprekidno prebivalište u Hrvatskoj od najmanje tri godine. Stajalište je Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo da se majkama koje su zakinute u pravima smanjenjem iznosa naknade, već za prosinac prošle godine, treba isplatiti razlika, izvijestila je Vera Pivčević Stanić. Sredstva se, mišljenje je Odbora, mogu osigurati preraspodjelom sredstava u državnom proračunu. Odbor traži da se obveže Vlada da uputi Saboru prijedlog zakona o dječjem doplatku, prije ili istodobno s prijedlogom državnog proračuna za 1998. Stajalište Odbora o retroaktivnoj isplati naknada, u ime Kluba HSLS-a podržao je dr. Ante Tukić, zamjetivši kako su rješenja triju predloženih zakona "palijativna". Slično je mišljenje, u ime Kluba HSS-a iznio i Josip Pankretić, usprotivivši se podjeli majki na zaposlene i nezaposlene, radničke i seljačke. Kako bi se riješile dvojbe koje iz toga proizilaze, smatra da naknadu treba dodjeliti djetetu, a ne majci. Klub SDP-a ne može prihvatiti predložena rješenja, a minimum koji traži je da se Vlada i Sabor jasno očituju o ovom pitanju za srednjoročno razdoblje, kazala je Željka Antunović. Predloženim se zakonima, ocijenila je, smanjuju stečena prava roditelja, uvodi neizvjesnost o visini porodne naknade, ne osigurava isplata razlika. Podupirući predložene zakone Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) kazala je kako je uz dobru volju da se riješi pitanje naknada, potrebno naći i sredstva. Naglasila je da je od izglasavanja državnog proračuna Klub HDZ-a nastojao pronaći bolja rješenja. U raspravi su zastupnici upitali zašto nema sredstava baš za majke, te zašto se prava majki na naknadu stalno snižavaju. Tako je, Mato Arlović (SDP) kazao kako naknada za majke koje rade mora biti sukladna prosjeku plaće u njihovim poduzećima. Izvršimo preraspodjelu proračuna i isplatimo prava utvrđena zakonom, poručio je Arlović, dok Ivan Gabelica (HČSP) drži da novca ima, ali ga treba pravilno rasporediti, utvrditi prioritete. Sličnu je ocjenu iznio i Luciano Delbianco (IDF), kazavši kako ne mogu stajati tvrdnje da za socijalu nema sredstava "kad smo svjedoci raskoši, mercedesa, mramora". Kraća se polemika povela i oko samog prava na naknadu za dodatni porodni dopust. Naime, Ivan Milas (HDZ) ocijenio je da su ta prava zasluga HDZ-a, a da ih "nije bilo dok je SDP bio na vlasti". Zastupnici SDP-a odgovorili su da ta stranka postoji od 1990., a za sve što se događalo s porodnim naknadama i smanjivanjem tih prava, kako je rekla Snježana Biga-Friganović, "zaista je odgovoran HDZ". Niz je kritika iznijeto i na predloženu odredbu da bi nezaposlene majke trebale imati i tri godine prebivališta u Hrvatskoj. Tu je odredbu primjerice Ivan Gabelica (HČSP) ocijenio nazadnom, jer "izgleda da ni svi hrvatski državljani nisu ravnopravni". Ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Štefanija Bortek-Knešaurek odgovorila je da su se u primjeni tog prava uočile poprilične zlouporabe. Zastupnički je dom zaključio i raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Konzularne konvencije između RH i SRJ, a nakon stanke zastupnici će glasovati o svim ovaj tjedan raspravljenim točkama. (Hina) bm/bn ds 031357 MET oct 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙