ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u današnjem nastaku 21. sjednice Doma raspravlja o Prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju. Zastupnici su suglasni u ocjeni da je cjelovita mirovinska reforma potrebna,
ali su iznijeli i niz kritika na predloženi zakonski tekst, primjerice odredbe o usklađivanju mirovina. Zamjerili su također što prijedlog nije raspravljen među socijalnim partnerima, što ne predviđa vraćanje duga umirovljenicima, a ukazali su i na potrebu programa gospodarske reforme koja bi prethodila primjeni mirovinske reforme.
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
današnjem nastaku 21. sjednice Doma raspravlja o Prijedlogu zakona o
mirovinskom osiguranju. Zastupnici su suglasni u ocjeni da je
cjelovita mirovinska reforma potrebna, ali su iznijeli i niz kritika
na predloženi zakonski tekst, primjerice odredbe o usklađivanju
mirovina. Zamjerili su također što prijedlog nije raspravljen među
socijalnim partnerima, što ne predviđa vraćanje duga umirovljenicima,
a ukazali su i na potrebu programa gospodarske reforme koja bi
prethodila primjeni mirovinske reforme. #L#
S predloženim načinom reforme ne slaže se Marin Jurjević (SDP), jer
bi, kazao je, predloženi zakon imao negativne posljedice i na
tržište rada, na zapošljavanje, zdravstveno osiguranje. "Ovim se
zakonom samo jamči da ćemo morati više raditi za mirovinu, ali nam
se nikako ne jamči da ćemo bolje živjeti od te mirovine", rekao je
Jurjević.
Srećko Bijelić (HNS) predložio je da svi socijalni partneri -
Vlada, sindikati i Hrvatska udruga poslodavaca, izrade svaki svoj
model reforme mirovinskog sustava, a da se o njima izjasne građani
na referendumu.
Josip Pankretić (HSS) posebno se osvrnuo na problem mirovina
poljoprivrednika koje su u prosjeku, kazao je, oko 250 kuna
mjesečno. U predloženom zakonu nema adekvatnog rješanja tog
problema, a ne može ga poduprijeti jer ne vidi, kako je rekao, ni
izvor financiranja koji bi mogao pratiti mirovinsku reformu.
Đurđa Adlešić (HSLS) je upitala zašto nema podataka o najvećoj i
najnižoj mirovini te se osvrnula na zastupničke mirovine koje, kako
je rekla, ljute građane. Za Joška Kovača (HSS) ostaje otvoren
problem usklađenja mirovina, dok Dragica Zgrebec (SDP) predlaže
postizanje i tzv. međugeneracijskog sporazuma, a ne samo konsenzusa
socijalnih partnera. Nema, po njezinom mišljenju, simulacija o
utjecaju reforme na mirovine pojedinih kategorije umirovljenika, te
podataka o naplati doprinosa.
Zakonski tekst nije protuustvan, drži Smiljko Sokol (HDZ) ističući
svoju podršku zakonu uz opasku da je potrebna podrška svih
socijalnih partnera. Dajući podršku početku reforme, Josip Šajnović
(HDZ) se osvrnuo na poslovanje fonda obrtnika. Kazao je kako je taj
Fond u posljednje tri godine imao višak prihoda nad rashodima, omjer
aktivnih osiguranika i umiorovljenika bio je idealan - jedan naprama
četiri, a ipak je poslovna 1996. završila sa gubitkom, što samo,
ocijenio je, govori o lošem gospodarenju i upravljanju. Mladen
Markač (HDZ) založio se za donošenje posebnog podmirovinskog sustava
za djelatnike MUP-a i osiguranje benificiranog staža pojedinim
kategorijama tih djelatnika.
Zastupnički će dom raspravu o Prijedlogu zakona o mirovinskom
osiguranju nastaviti nakon stanke.
(Hina) db/bn ds
241400 MET sep 97