ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku je 21. sjednice zaključio raspravu o desetak zakonskih prijedloga, uz ostalo i o prijedlogu zakona o humanitarnim organizacijama i humanitarnoj pomoći. Nakon
stanke Zastupnički će dom nastaviti raspravu o Prijedlogu zakona o državnim robnim zalihama kojim bi se bitno suzila funkcija tih zaliha. Robne bi se zalihe ustrojile kao stalne robne zalihe i kao tržišne robne zalihe, objasnila je zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku
je 21. sjednice zaključio raspravu o desetak zakonskih prijedloga, uz
ostalo i o prijedlogu zakona o humanitarnim organizacijama i
humanitarnoj pomoći.
Nakon stanke Zastupnički će dom nastaviti raspravu o Prijedlogu
zakona o državnim robnim zalihama kojim bi se bitno suzila funkcija
tih zaliha. Robne bi se zalihe ustrojile kao stalne robne zalihe i kao
tržišne robne zalihe, objasnila je zamjenica ministra gospodarstva
Jasna Borić. #L#
Stalne robne zalihe služile bi za intervencije u slučaju rata, ili
izvanrednih događaja te elementranih nepogoda. Te zalihe nikad ne bi
smjele pasti ispod određene razine, a vrste i količina roba određivale
bi se programom koji bi donosio Sabor. Tržišne zalihe formirale bi se
samo iznimno, radi djelovanja na tržištu u slučaju većih poremećaja i
nestabilnosti. Jasna Borić posebno je istaknula da bi se iz robnih
zaliha potpuno isključilo kreditiranje poljoprivredne proizvodnje te
davanje roba.
Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo upitnim je ocijenio
rješenje kojim bi se ukinulo Vijeće robnih zaliha, izvijestio je Ivica
Gaži. Vladi je predloženo da do drugog čitanja Saboru dostavi
cjelovito izvješće o dosadašnjem poslovanju državnih robnih zaliha.
Prijedloženi zakona o humanitarnim organizacijama, obrazložila je
zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić, sustavno bi
uredio tu djelatnost. Posebice je istaknula da se predloženim zakonom
uređuje i psihosocijalna pomoć kao oblik humanitarne pomoći.
Predloženi je zakon podržao Odbor za rad, socijalnu politiku i
zdravstvo, izvijestila je Vera Pivčević Stanić, prenoseći i mišljenje
predstavnika humanitarnih organizacija da su neka rješenja, posebice u
odnosu na nevladine organizacije, restriktivna. Odbor je uz ostalo
predložio olakšice (carinske, porezne i sl.) za humanitarne
organizacije, definiranje tko se i pod kojim uvjetima može baviti
psihosocijalnim radom, te brisanje odredbe po kojoj korisnici
humanitarne pomoći mogu biti vojni invalidi Domovinskog rata, te
obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja.
Dom je raspravio i Prijedlog zakona o Hrvatskoj graditeljskoj
komori, te s njime povezane izmjene i dopune Zakona o prostornom
uređenju i Zakona o građenju, za koji je Odbor za zakonodavstvo
predložio načelnu raspravu, kako bi predlagatelj uputio tekst
cjelovitog novog zakona, jer je važeći Zakon nepregledan, s obzirom da
je tekst zakona mijenjan već nekoliko puta.
Zastupnički je dom raspravio i po hitnom postupku upućene prijedloge
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim državnim nagradama za
znanost, o potvrđivanju sporazuma o osnivanju Europske konferencije za
molekularnu biologiju, te o ovlasti Vlade da uredbama uređuje
pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma. Ta bi se ovlast
Vladi dala za uređenje pitanja tekuće gospodarske politike (izuzev
proračuna i poreza). Tom su se zakonskom prijedlogu, pogotovo njegovoj
hitnosti, usprotivili Srećko Bijelić (HNS) i Željka Antunović (SDP)
koji su zamjerili na miješanju ovlasti i odnosu Vlade prema Saboru.
Zastupnički je dom zaključio i rasprave o prijedlozima zakona o
kontroli zračne plovidbe, te o prijevozu u cestovnom prometu. Važnost
toga zakonskog prijedloga, pomoćnik minista pomorstva, prometa i veza
Ivan Legac, potkrijepio je podatkom da se cestovnim prometom preveze
77 posto putnika i 12 posto tereta.
(Hina) bm/bn ds
251424 MET sep 97