ZAGREB, 30. rujna (Hina - Nataša Barac Čuljat) - Židovi diljem svijeta 1. će listopada navečer proslaviti Roš Hašana, početak nove 5758. godine, obilježavajući stvaranje svijeta, razmišljajući o svojim djelima i procjenjujući svoje
činove.
ZAGREB, 30. rujna (Hina - Nataša Barac Čuljat) - Židovi diljem
svijeta 1. će listopada navečer proslaviti Roš Hašana, početak nove
5758. godine, obilježavajući stvaranje svijeta, razmišljajući o svojim
djelima i procjenjujući svoje činove. #L#
Na hebrejskom Roš Hašana doslovce znači "glava godine" ili "prva od
godine", budući da Židovi vjeruju da toga dana Bog razmišlja o svijetu
kojeg je stvorio. Radi naglašavanja predaje o božanskome sudu, Roš
Hašana se čestita riječima "lešana tova tikatevu" - "da budete upisani
za dobru godinu".
Židovske zajednice u većim gradovima Hrvatske također će oblježiti
početak Nove godine. Zagrebački će Židovi u srijedu, 1. listopada,
okupiti na vjerskoj službi u Hramu, u Židovskoj općini u Zagrebu.
Službu će voditi mladi rabinski kandidat iz Budimpešte, Tomas Veroe
(Tomaš Veroe). Nakon vjerske službe, u prostorijama Židovske općine,
Židovi će, kao i uvijek, uz tradicionalna jela, pjesmu i običaje
zajedno proslaviti ovaj praznik.
Židovi dva dana provode u singagoma i molitvama, a u kućama spremaju
najbolja jela. Hrana koja se priprema za Roš Hašana je vrlo
simbolična. Tradicionalno se za Roš Hašana spremaju samo slatka jela,
a iza tog se običaja krije želja da sljedeća godina bude slatka. Zato
se, na primjer, jabuke umakaju u med. Jabuka je također simbolična
zato što ima kvalitete koje se mogu usporediti s darovima života.
Budući da jabuka ima tri kvalitete: ukus, izgled i miris, Židovi mole
Boga da i njima preda tri važna dara života: dobru djecu, dugi život i
dovoljno hrane.
Prve noći Roš Hašana, na stol se donosi glava ovna ili ribe. Uz to
ide i posebna molitva: "Neka u novoj godini zahvaljujući našim
uspjesima dobijemo status 'glave društva', a ne njegova repa".
Spremaju se i slatki kolači, a tradicionalni pleteni kruh "hala" je
zaslađen.
Za pojačanje pobožnog dojma kod vjernika služi i puhanje u ovnujski
rog (šofar) u vrijeme božje službe. Šofar je obično ovnujski rog, ali
može biti i rog bilo koje "košer" životinje, osim krave.
Još jedan popularni običaj vezan uz Roš Hašana je Tašlih,
(odbacivanje). Poslijepodne prvog dana Nove godine, Židovi odlaze do
potoka ili rijeke, i prazne svoje džepove u rijeku, te na taj način
simbolički odbacuju svoje grijehe.
Roš Hašana, židovska Nova godina, počinje prvog dana mjeseca Tišrija,
koji je sedmi mjesec židovskog kalendara. Židovski je kalendar
lunarni, što znači da svaki mjesec počinje mladim mjesecom.
Gregorijanski se kalendar temelji na okretanju Zemlje oko Sunca.
Trajanje tog ciklusa, solarne godine, iznosi 365 1/4 dana. Hebrejski
kalendar, međutim, temelji se na ciklusu Mjeseca oko Zemlje. Trajanje
tog ciklusa, lunarnog mjeseca, iznosi oko 29 1/2 dana. Dvanaest
lunarnih mjeseci čini dakle 354 dana, što je 11 17/4 dana kraće od
solarne godine. Razlika od 11 1/4 dana između 12 lunarnih mjeseci i
jedne solarne godine u razdoblju od tri godine iznose više od mjesec
dana. Zbog toga se židovskom kalendaru svake dvije do tri godine
dodaje poseban mjesec.
Roš Hašana, izvorno početak nove poljoprivredne godine, se i nakon
preuzimanja babilonskog računanja kalendara, u kojem je prvi bio
mjesec proljeća Nisan, i dalje slavila kao blagdan vjerske nove godine
prvog, kasnije i drugog dana sedmog mjeseca Tišrija. Roš Hašana je s
vremenom zajedno s Danom pomirbe (Jom Kipur) postala središnjim i
najvažnijim vjerskim blagdanom Židova.
Židovska nova godina je dan kada je zabranjen svaki rad, dan posvećen
obitelji, molitvama, razmišljanjima i tradiciji. Tako će i ove godine,
kao što to već diljem svijeta čine 5758 godina, Židovi s nadom u bolji
i mirniji svijet, proslaviti početak nove godine.
(Hina) nb fp
300317 MET sep 97