4 VEČERNJI STAREŠINA 9-9

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2A=9. IX. 1997. Ž3=Grijesi, savjest i politika U povodu odluke hrvatske Vlade da se u korist žrtava holokausta odrekne "novca koji bi joj eventualno pripao raspodjelom preostalog blaga koje su nacisti opljačkali u porobljenim državama" - riječ je o blagu koje su kasnije zaplijenili saveznici i uglavnom ga raspodijelili nakon Drugoga svjetskog rata, a preostala je svota danas simbolična - Višnja Starešina komentira događanja u aferi "pod zajedničkim nazivnikom 'nacističko zlato i židovski fondovi'". Posebno raščlanjuje "spremnost" saveznika, predvođenih SAD-om, "da isprave neke 'zaboravnosti' iz prošlosti, nakon čega mogu od svih ostalih još energičnije tražiti isto". Pritom novinarka objašnjava kako u spomenutoj aferi, "osim već spomenutog fonda, valja razlikovati nekoliko vrsta blaga", kakav je "novac žrtava nacističkog terora, ponajprije Židova, pohranjen u švicarskim bankama, i police osiguravajućih društava, koji nikad nisu vraćeni njihovim nasljednicima. Zapravo, banke su iskoristile švicarski zakon o bankovnoj tajni da 'zaštite' novac od njegovih pravih vlasnika i prisvoje ga", ocjenjuje novinarka. Slijedi zatim "blago opljačkano i od institucija i od pojedinaca u porobljenim državama, a koje su visoki dužnosnici Trećeg Reicha navodno cijelo vrijeme rata prali preko švicarskih banaka i transferirali u druge države, a dio je navodno ostao u švicarskim bankama", objašnjava novinarka i nastavlja: "Pod izuzetnim političkim pritiskom, ponajprije SAD-a, i neviđenom medijskom kampanjom, švicarske su banke prvi put otvorile svoje arhive posebnoj međunarodnoj stručnoj komisiji koja istražuje putove i sudbinu nacističkog zlata i židovskih fondova. Posljednjih mjeseci odškrinuta su vrata aferi o suradnji Središnje banke za međunarodna poravnanja iz Basela sa središnjom bankom Trećeg Reicha sve vrijeme rata. Zapravo, izgleda da njezini financijski aranžmani s nacističkom Njemačkom nikad nisu bili prekinuti. Međutim, na tome je stalo. Zlobnici će reći - nije ni čudno jer su u upravi banke sjedili Saveznici, i u spornom razdoblju na čelu joj je bio Amerikanac. U međuvremenu, jedno je njemačko osiguravajuće društvo samo ponudilo da osnuje fond za naknadu štete žrtvama holokausta. Švicarske su banke to učinile tek nakon prozivki i pritisaka. Krug 'grešnika' nedvojbeno će se širiti, pitanje je na koga i mogu li se političke prozivke i pripadajući pritisci preduhitriti. Sasvim je druga priča stvarni motiv tih pritisaka za iskupljivanje povijesnih grijeha.'Bit će to kraj švicarskog zakona o bankovnoj tajni', slavodobitno je prognozirao jedan američki senator nakon najave da će u listopadu biti objavljena proširena lista vlasnika prisvojenih računa u švicarskim bankama. O tome ipak još uvijek odlučuje švicarski parlament, poručili su iz švicarske vlade. Ali to više ne zvuči sasvim uvjerljivo", piše na kraju novinarka. 090013 MET sep 97