ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U govoru na sjednici Tursko-hrvatskoga poslovnog vijeća, turski je predsjednik Suleyman Demirel u utorak uvodno zahvalio na mogućnosti da za službenog posjeta Republici Hrvatskoj govori predstavnicima
gospodarskog života dviju zemalja.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U govoru na sjednici Tursko-hrvatskoga
poslovnog vijeća, turski je predsjednik Suleyman Demirel u utorak
uvodno zahvalio na mogućnosti da za službenog posjeta Republici
Hrvatskoj govori predstavnicima gospodarskog života dviju zemalja. #L#
"Moji dosadašnji posjeti vašoj prijateljskoj zemlji prošli su u sjeni
ratnih okolnosti i sukoba. Osjećam zadovoljstvo što sam tijekom ovoga
mojeg posjeta našao Hrvatsku u miru i sigurnosti, brzom gospodarskom
razvitku te u naporima na obnovi zemlje. Uspostavljeno ozračje mira na
ovom području otvara put gospodarskim aktivnostima, tako da ovo novo
ozračje vama - poslovnim ljudima, stvara povoljne okolnosti", rekao je
Demirel.
"Politički odnosi između Turske i Hrvatske su odlični. Naš
bilateralni trgovinski obujam - unatoč povećanom rastu u godini 1996.
u odnosu na godinu dana ranije, još je vrlo daleko iza realnih
mogućnosti proizvodnih potencijala gospodarstava obiju zemalja.
Smatram da je došlo vrijeme da našu gospodarsku suradnju uzdignemo na
razinu naše političke suradnje. Vlade naših zemalja - pružanjem
potpore u razvoju gospodarskih i trgovinskih odnosa, stvaranjem
pravnih okvira u ovom području i olakšavanjem uspostave kontakata
između poslovnih ljudi - mogu biti od pomoći. Međutim, glavna zadaća
je na vama. Očekujemo da vijeće gospodarske suradnje odigra aktivnu i
efikasnu ulogu u određivanju djelatnih područja i ocjenjivanja
potencijala koje pružaju privlačne mogućnosti dviju zemalja.
Jučerašnjim potpisivanjem Sporazuma o sprječavanju dvostrukog
oporezivanja završena je pravna infrastruktura trgovinsko-gospodarskih
odnosa. Tako je stvorena zakonska osnova gospodarsko-trgovinskih
odnosa između Turske i Hrvatske.
Težište jučerašnjih zajedničkih konstruktivnih susreta sa štovanim
predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom bile su teme usmjerene na razvoj
naših bilateralnih trgovinskih i gospodarskih odnosa. U tom okviru,
obostrano je potvrđena želja za početkom razgovora u svezi sa
Sporazumom o slobodnoj trgovini između Turske i Hrvatske.
Sa zadovoljstvom želim istaknuti postignuti dogovor po kojem će
Republika Turska godine 1999. na Zagrebačkom velesajmu nastupiti kao
zemlja partner. To je prilika koju naši poslovni krugovi trebaju dobro
iskoristiti. Vjerujem da ćemo na Velesajmu moći predstaviti Hrvatskoj,
osim prehrambenih proizvoda, tekstila i proizvoda od kože, i druge
turske industrijske raznovrsne proizvode, čija proizvodnja zahtijeva
visoku tehnologiju, te svoj izvozni program.
Poznato nam je da je radi povećanja bilateralne trgovine između
Turske i Hrvatske potrebno, radi olakšica u plaćanju, razvijati i
odnose u bankarstvu. Turska banka Eximbank izrazila je želju za
pružanje određenih mogućnosti poslovnim ljudima koje bi se s vremenom
i proširile.
Osim povećanja obujma trgovine, sudjelovanje turskih tvrtki u
projektima gradnje infrastrukture i stanogradnje u Hrvatskoj, koji su
u tijeku, svakako će stvoriti važno područje poslovne suradnje. Turski
građevni sektor, koji trenutačno izvodi ugovorene radove vrijedne
približno 20 milijardi američkih dolara, i to posebice u Rusiji, na
Kavkazu i srednjoj Aziji, spreman je dati svoj doprinos u obnovi
Republike Hrvatske. Poznato nam je da hrvatske tvrtke pokazuju
zanimanje za Projekt jugoistočne Anatolije (GAP), kao i za neke druge
energetske projekte u Republici Turskoj. Na tom planu, ako se riješi
pitanje financiranja, otvorit će se za obje strane velike mogućnosti
suradnje.
Moramo imati na umu da su prirodna bogatstva naših zemalja i njihova
tradicionalna gostoprimstva olakšavajući čimbenik uspostave suradnje i
na području turizma.
Osim toga, područja potencijalne suradnje između turskih i hrvatskih
poslovnih ljudi i gospodarstvenika nisu ograničena samo s te dvije
zemlje. Istraživanja moguće suradnje s Bosnom i Hercegovinom te s
drugim zemljama mogu na poslovnom planu biti privlačna.
Zajedno sa završetekom hladnog rata, vjetrovi globalizacije koji su
zahvatili cijeli svijet pred nama otvaraju nove horizonte. Zajedno s
globalizacijom, svijet se velikom brzinom usmjerava prema jedinstvenom
gospodarstvu. U sljedećem će se stoljeću društvene zajednice morati
sve više međusobno približavati i surađivati. Narodi koji uspiju
pravilno izgraditi mostove između današnjice i sutrašnjice i pridonesu
zajedničkoj izgradnji čovječanstva u sljedećem stoljeću zauzet će
utjecajno i snažno mjesto.
Mi kao Republika Turska, u pogledu svjetskog nastojanja
globalizacije, činimo sve napore. Uspješno se provodi inicijativa
gospodarske suradnje crnomorskih zemalja, koja na temelju zajedničkog
prosperiteta i suradnje okuplja zemlje s područja Crnog mora.
Organizaciju gospodarske suradnje ECO proširili smo tako da obuhvati
Azerbajdžan i druge srednjoazijske republike. Nastavljamo s
nastojanjima u Organizaciji zemalja Islamske konferencije. Carinska
unija, koju smo uspostavili s Europskom zajednicom, nije nas samo
bolje integrirala u unutarnje tržište Europe, nego nas je za korak
približila punom članstvu Europske zajednice. Aktivno sudjelujemo u
naporima političke tolerancije i gospodarske suradnje prema Balkanu.
Uvelike nas još zaokuplja činjenica da u području Kavkaza još nije
uspostavljen mir i stabilnost. Komponente koje sam istaknuo vrlo su
važne i treba ih još jednom posebno istaknuti jer su povijest i
zemljopis zadužili Tursku da obavlja dužnost mosta između Europe i
Euroazije.
Usprkos protekcionističkim tendencijama i uvjetima maksimalne
konkurencije koja vlada u svijetu, izvoz Republike Turske u
posljednjih deset godina povećan je 210 posto, dok je u posljednjih
šest godina povećan 78 posto. Naš ukupan trgovinski obujam u
posljednjih šest godina pokazao je rast od 63 posto. Industrijski
proizvodi čine 90 posto našeg izvoza.
U posljednjih deset godina na području telekomunikacija u Turskoj je
zabilježen vrtoglavi razvitak. Trenutačno su u svemiru dva turska
telekomunikacijska satelita, dok je lansiranje trećeg programirano.
Među zemljama OECD-a, čiji smo članovi, kao i među zemljama Europske
zajednice članicama Carinske unije godinama s velikom razlikom držimo
najvišu stopu rasta BDP. Tursko gospodarstvo prema standardima
Svjetske banke je 17. svjetsko gospodarstvo.
Ukratko, Turska je uspostavila gospodarski sustav koji se temelji na
liberalnim načelima i načelima slobodnog tržišta, pa je kao takva
pouzdana i stabilna zemlja. Za izbor Turske kao poslovnog partnera
postoje sve mogućnosti i privlačnosti.
Hrvatska je prijateljska zemlja s kojom smo uspostavili bliske
odnose, a nalazi se na prolaznom putu između Turske i zapadne Europe.
Polazeći od toga pozitivnog temelja, osjećam veliko zadovoljstvo jer i
naši hrvatski prijatelji s nama dijele želju za razvijanjem naših
međusobnih gospodarskih odnosa. U svezi s tim, možete biti sigurni da
ćemo vam pružiti svu potrebnu potporu u realizaciji vaših aktivnosti i
ponuđenih projekata. Moje uvjerenje je potpuno da će turski i hrvatski
poslovni ljudi zajedno razvijati novi način razumijevanja i suradnje
radi ostvarivanja mira, očuvanja stabilnosti i dostizanja zajedničkog
blagostanja u našoj regiji. Povijest je narodima ove regije pružila
zlatnu priliku. Nadam se da ćete tu priliku najbolje iskoristiti, te
vam želim uspjeh u vašem radu", zaključio je turski predsjednik.
(Hina) pp fp
231459 MET sep 97