ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel obratili su se u utorak prijepodne članovima Hrvatsko-turskoga poslovnog vijeća, koje je svoju Drugu sjednicu
održalo u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman i predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel obratili su se
u utorak prijepodne članovima Hrvatsko-turskoga poslovnog vijeća, koje
je svoju Drugu sjednicu održalo u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske
gospodarske komore. #L#
Podsjetivši na hrvatska gospodarska postignuća i tijek preobrazbe
gospodarstva, predsjednik Tuđman je uz ostalo kazao kako je Hrvatska
među najmanje zaduženim državama u tranziciji te da će predviđena
stopa rasta bruto-domaćeg proizvoda biti u ovoj godini između šest i
sedam posto, s perspektivom takvog održanja u sljedećemu srednjoročnom
razdoblju. Postojećih 40-50 milijuna dolara godišnje robne razmjene
između dviju država, ocijenio je hrvatski predsjednik, ne
zadovoljavaju, jer, kako je kazao, postoji i obostrani interes i
mogućnosti za proširivanje suradnje.
Veliki utjecaj na suradnju, nastavio je dr. Tuđman, imat će upravo
potpisani sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Mogući su i
zajednički veliki projekti, osobito u gradnji infrastrukture u dvije
države, suradnja na trećim tržištima, turizam, promet itd., istaknuo
je dr. Tuđman pozivajući hrvatske i turske poslovne ljude na suradnju
na zajedničkim projektima obnove i gospodarskog razvitka
hrvatsko-bošnjačke Federacije i njezinom gospodarskom povezivanju s
Hrvatskom.
Ocjenjujući odličnim političke odnose između dviju država, turski
predsjednik Demirel uz ostalo je ocijenio da je - unatoč rastu,
trgovina daleko iza realnih mogućnosti gospodarstva te da je došlo
vrijeme da se gospodarska suradnja uzdigne na razinu političke
suradnje. Govoreći o mogućim područjima suradnje, predsjednik Demirel
je kazao kako je to posebice gradnja infrastrukture i građevni radovi,
obnova, energetika, bankarstvo, turizam i slično, a poslovna suradnja
ne treba biti ograničena samo između dviju država jer su mogući i
zajednički nastupi u BiH te u trećim zemljama.
Turska je, zbog svojeg položaja, most između Europe i Euroazije,
naglasio je predsjednik Demirel i dodao da je Hrvatska na putu između
Turske i zapadne Europe, što sve govori o mogućnostima jačeg razvoja
gospodarskih odnosa. Turski je predsjednik najavio kako je dogovoreno
da se na Jesenskome međunarodnom zagrebačkom velesajmu 1998. kao
zemlja partner predstavi Turska.
Inače, predsjednici hrvatske i turske gospodarske komore Nadan
Vidošević i Fuat Miras uvodno su izvijestili nazočne o trenutačnim
pokazateljima gospodarstava dviju država. Ocijenili su da sadašnja
trgovina od 40 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku bio
12,7 milijuna dolara, ne odgovara gospodarskim mogućnostima. Turski su
gospodarstvenici prenijeli interes turske Exim banke da podupire
turska, odnosno tursko-hrvatska ulaganja u Hrvatsku, zatim su
predložili stvaranje slobodnih zona te ocijenili kako će boljoj
razmjeni pridonijeti intenzivnija razmjena informacija o proizvodima,
tvrtkama i njihovim mogućnostima.
Sjednici su Vijeća uz hrvatske, bosanskohercegovačke i turske
gospodarstvenike i predsjednike gospodarskih komora bili dijelom
nazočni i predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik
Vlade i ministar financija Borislav Škegro, predstojnik Ureda
predsjednika Hrvoje Šarinić, predsjednik Federacije BiH Vladimir
Šoljić i mnogi drugi.
Popodne su održani i poslovni razgovori na kojima su o mogućoj
poslovnoj suradnji razgovarali predstavnici 40-ak turskih te
predstavnici oko 60 tvrtki iz Hrvatske i BiH.
(Hina) db fp
231340 MET sep 97