3 VEČERNJI KNEŽEVIĆ 19-9

VEČERNJI LIST 19. IOX. 1997. Čije će biti banke "Prateći što se proteklih dana i tjedana zbivalo u vezi sa Slavonskom bankom i na kakav otpor nailazi ideja da se dio dionica te financijske kuće proda Europskoj banci za obnovu i razvoj, postaje - pretpostavljam - do kraja jasno barem to da preostali kolač za privatizaciju nije bezvrijedan ni minoran, kao što ga se ponekad uopćeno prikazuje. Slučaj je gotovo idelan za analizu odnosa regije i centra, utjecaja politike na gospodarstvo, za uvid u unutarstranački odnos snaga, sprege dijelova vlasti i bankarstva, ali to su sve za ovu rubriku skliska područja", piše Deana Knežević u uvodu kolumne 'Obavezno s optimizmom', vraćajući se "na naoko uže pitanje - čija će biti Slavonska banka? Ako se udovolji zahtjevu slavonskoga župana i drugih lokalnih političara da se u tu banku zabrani ulaz strancima, da se njezine dionice prodaju na javnom natječaju, ali samo 'hrvatskim ljudima', što će to značiti za privatizacijske kandidate?", pita novinarka i u nastavku pojašnjava kakva je to Europska banka i koja je njezina uloga. "Ta je banka osnovana radi poticanja tržišnoga gospodarstva u zemljama srednje i istočne Europe. Ona podupire privatizaciju na taj način da vlasničkim udjelom ulazi prva, da bi ohrabrila privatne investitore. Ali kako i sama posluje kao tržišna institucija, ona ne ulazi tamo gdje je prevelik rizik. EBRD bi u Slavonskoj ili u bilo kojoj drugoj banci sudjelovala tek s manjim dijelom, da bi iza nje došao pravi privatni kapital. Zato, čim se počelo šuškati o tome da Europska banka ulazi u neku domaću banku ili poduzeće, njihove su dionice na tržištu počele rasti jer je to bio znak da su dobre šanse za zaradu", objašnjava novinarka. Napominje također da EBRD nije banka koja bi srljala u nesiguran posao, "niti tamo gdje je iz bilo kojeg razloga ne žele, pa je već samim tim strah nekih političkih struktura u slučaju Slavonske banke možda pretjeran. No, ako kupac dijela dionica i ne bude EBRD, pred političkim će vrhom ostati pitanje - hoće li bankama i poduzećima saniranim o državnom trošku iza kulisa upravnih odbora upravljati 'čista politika' ili 'čista struka'. O tome, pak ovisi hoće li porezni obveznici za koju godinu opet morati pripremiti nekoliko milijardi kuna za sanaciju, ili će se taj novac moći napokon uložiti u razvoj", upozorava na kraju novinarka. 190256 MET sep 97