ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, najveću i najstariju gospodarsku priredbu u Hrvatskoj i ovome dijelu Europe, otvorio je danas predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Na priredbi
sudjeluje 2985 izlagača iz 45 zemalja, od toga 1274 iz Hrvatske i 1711 iz inozemstva. Ove se godine kao zemlja partner predstavlja Republika Poljska. Nakon svečana otvorenja, predsjednik Tuđman sa suradnicima obišao je neke velesajamske izložbene prostore.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Jesenski međunarodni zagrebački velesajam,
najveću i najstariju gospodarsku priredbu u Hrvatskoj i ovome dijelu
Europe, otvorio je danas predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman. Na priredbi sudjeluje 2985 izlagača iz 45 zemalja, od toga
1274 iz Hrvatske i 1711 iz inozemstva. Ove se godine kao zemlja
partner predstavlja Republika Poljska.
Nakon svečana otvorenja, predsjednik Tuđman sa suradnicima obišao
je neke velesajamske izložbene prostore. #L#
Glavni direktor ZV-a dr. Jurica Pavelić istaknuo je kako, po svim
pokazateljima, ovogodišnja priredba označuje uspješan povratak ZV-a k
vrhu europskoga sajmovanja, a po broju izlagača sajam je nadmašio ne
samo prošlogodišnju već i prijeratnu priredbu održanu 1990. Očekujem
kako će ZV sljedećih sedam dana biti najveće gospodarsko
veleposlanstvo u ovome dijelu Europe i poslovni most od proizvođača do
potrošača, kazao je Pavelić, procjenjujući kako bi priredbu, koja se
održava na 145.000 četvornih metara, moglo posjetiti više od 250.000
posjetitelja. Među brojnim stručno-popratnim skupovima, ukupno 28,
glavni je direktor izdvojio Gospodarski forum - susret predsjednika
Vlade Zlatka Mateše i resornih ministara s gospodarstvenicima te
Poljsko-hrvatski gospodarski forum.
Ističući važnost ZV-a za Zagreb i ukupno hrvatsko gospodarstvo,
zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić je istaknula kako
se u ozračju stabilnih ekonomskih pokazatelja, koji potiču ulaganja i
visoke stope rasta društvenoga proizvoda, uspostavljaju i razvijaju
sve konkretniji oblici gospodarske suradnje Hrvatske sa svijetom. Tome
znatno pridonosi i ZV, istaknula je gradonačelnica, poželjevši
izlagačima i gostima grada Zagreba dobre poslovne rezultate.
Kako je zemlja partner na prošlogodišnjemu JMZV-u bila Kraljevina
Španjolska, glavni direktor ZV-a Jurica Pavelić uručio je na
svečanosti otvorenja španjolskome veleposlaniku u Zagrebu Luisu
Felipeu Fernandezu de la Peni Povelju i Zlatnu značku ZV-a.
Veleposlanik de la Pena je, zahvaljujući na priznanju, među inim kazao
kako će to biti poticajan primjer sve veće internacionalizacije
hrvatskoga gospodarstva, njegove trgovine i suradnje s Europom i
svijetom.
U ime ovogodišnje zemlje partnera, Republike Poljske, nazočne je
pozdravio poljski veleposlanik u Hrvatskoj dr. Wieslaw Walkiewicz,
kazavši kako se Poljska, u ovih sedam proteklih godina promjena, vraća
mjestu među suvremenim europskim državama. Podsjetio je da je prije
četiri godine konsenzusom donesena "Strategija za Poljsku", od kada
poljsko gospodarstvo postiže pozitivne pokazatelje. Rast brutodomaćega
prozvoda je sedam posto na godinu, istodobno je ojačao standard,
povećao se izvoz, provedena znatna privatizacija, pri čemu su ukupna
strana ulaganja u 1996. dosegnula 5,5 milijarda dolara, što treba
uvećati za još toliko na temelju dogovorenih dokapitalizacija. Ukupna
strana ulaganja do 1996. nadmašila su 10 milijarda dolara. Brojne su,
nastavio je dr. Walkiewicz, pogodnosti za razvoj poljsko-hrvatskih
gospodarskih odnosa, a tomu će sigurno pridonijeti potpisivanje i
primjena nedavno potvrđena ugovora o uzajamnoj suradnji. Poljska je
članica CEFTA-e, tržišta s više od 85 milijuna stanovnika, i daje
potporu Hrvatskoj za učlanjenje u tu grupaciju, kazao je poljski
veleposlanik, navodeći kako dvije zemlje imaju komplementarna
gospodarstva i mogućnost zajedničkoga nastupa na trećim tržištima.
Otvarajući JMZV, predsjednik dr. Franjo Tuđman među inim je kazao da
se JMZV ove godine održava u znatno povoljnijim prilikama, i prvi put
je Hrvatska u prilici da raspolaže sa svim svojim gospodarskim
izvorima, što će biti poticaj bržemu gospodarskome razvoju zemlje.
Podsjetivši na najvažnije gospodarske rezultate nakon uspostave
samostalne Hrvatske, predsjednik Tuđman je najavio da je sada potrebno
konkretnije pristupiti privatizaciji dijela bankarstva, javnih
poduzeća i ustanova, te u njima unaprijediti i upravljanje.
Štednja stanovništva vrlo dinamično raste, pa je pod kraj 1996. bila
3,5 puta veća nego 1993., a taj je rast bio najveći među svim
srednjoeuropskim državma u tranziciji. Ukupne devizne pričuve
dosegnule su 4,7 milijarde dolara, a mjereno udjelom duga u
brutodomaćem proizvodu od oko 25 posto, Hrvatska je među najmanje
zaduženim zemljama u tranziciji, kazao je, među ostalim, predsjednik
Tuđman. Povoljnu financijsku sliku kvare još visoke kamatne stope i
unutarnja nelikvidnost, ocijenio je Predsjendik.
"Ove se godine očekuje stopa rasta BDP-a između šest i sedam posto, s
dobrim izgledima da se ona održi i u cijelome srednjoročnom
razdoblju", kazao je dr. Tuđman, dodavši da "posebno ohrabruje i
gotovo dvogodišnji neprekinut rast industrijske prozvodnje, koji je u
ovoj godini već prešao pet posto". Ukupna turistička potrošnja u ovoj
će godini nadmašiti 14 milijarda kuna, pa će, kazao je hrvatski
Predsjednik, biti 40 posto veća nego prošle godine.
Ključan i trajan cilj razvoja hrvatskoga gospodarstva jest ostvarenje
dugoročno održive visoke stope rasta, istaknuo je predsjednik Tuđman,
ocjenjujući kako se u "svjetska kretanja moramo uključivati
organizirano, ne prepuštati se stihiji" i posebno osigurati da se
donose ispravne odluke o strategiji općega razvoja zemlje". Hrvatska,
rekao je Predsjednik, ima razrađene strategije za pojedina
instruktrukturna područja, demografsku obnovu, otoke, područja posebne
državne skrbi i td. Sada su se stekli uvjeti, drži predsjednik Tuđman,
da Hrvatska poradi na jednoj cjelovitoj i dugoročnoj strategiji
razvoja. U što kraćem roku, dodao je, treba odrediti novu ulogu države
u gospodarstvu, pri čemu se država što više mora povući iz vlasničke i
poduzetničke funkcije i svoje djelovanje usmjeriti na vođenje
makroekonomske politike, strategije i td.
Predsjednik Tuđman je istaknuo kako će ovih dana javnost biti
obaviještena o daljnjim koracima za suzbijanje svih oblika mita i
korupcije u javnim poduzećima i državnoj upravi. Pri tomu je pozvao
poslovne ljude i građane da pomognu u suzbijanju "toga opasnog zla".
Za Hrvatsku je naročito važno gospodarsko povezivanje s europskim
zemljama, posebice Federacijom BiH. Isto tako što brže pristupanje
gospodarskim integracijama nije cilj sam za sebe, već nužan preduvjet
za povećanje izvoza i gospodarskoga rasta. Upravo se stoga što prije
trebamo uključiti u CEFTA-u i WTO te sklopiti ugovore s EU, kazao je,
među ostalim, predsjednik Tuđman otvarajući 73. JMZV.
Svečanom otvorenju bili su, među inima, nazočni i predsjednica
Županijskoga doma Sabora dr. Katica Ivanišević i brojni saborski
zastupnici, predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša i brojni
ministri, predstavnici sudske vlasti, članovi diplomatsko-konzularnog
zbora akreditirani u Hrvatskoj, crkveni velikodostojnici,
gospodarstvenici i članovi službenih inozemnih izaslanstava.
Nakon svečana otvorenja 73. Jesenskoga međunarodnog zagrebačkog
velesajma predsjednik Tuđman sa suradnicima u pratnji direktora
Zagrebačkog velesajma dr. Jurice Pavelića, premijera Zlatka Mateše i
zagrebačke gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić razgledao je
velesajamske izložbene prostore.
Pred izložbenim prostorom Republike Poljske - ovogodišnje zemlje
partnera - predsjednika Tuđmana sa suradnicima dočekali su poljski
veleposlanik Wieslaw Walkiewicz i zamjenik poljskoga ministra
gospodarstva Jan Chaladay (Čaladaj) i predočili im ponudu poljskih
izlagača. Poljski doministar gospodarstva Chaladay u razgovoru s
predsjednikom Tuđmanom istaknuo je vrlo dobru gospodarsku suradnju
Poljske s Hrvatskom, napomenuvši da se gotovo 70 posto poljskog uvoza
iz Hrvatske ostvaruje u suradnji s "Plivom" i "Podravkom". U znak
sjećanja na posjet poljskom izložbenom prostoru predsjedniku Tuđmanu
uručeni su sablja i drugi prigodni darovi.
Predsjednik Tuđman zatim je razgledao izložbene prostore hrvatske
prehrambene industrije, zadržavši se nakratko na štandu Mesne
industrije "Jakopec" u razgovoru s predsjednikom Predsjedništva
Hrvatske udruge poslodavaca Mladenom Jakopcem. Predsjednik je, među
ostalima, obišao i izložbene prostore "Plive", "Podravke", "Dukata",
"Zdenke", "Vindije" i drugih hrvatskih prehrambenih proizvođača.
Također je obišao i izložbene prostore nekih proizvođača građevnoga
materijala.
(Hina) dm/db bn/vkn
151431 MET sep 97