BBC - TISAK, 16. 9.

BRITANSKI RADIO - BBC 16. IX. 1997. Pregled tiska Britanski dnevnici posvećuju veliku pozornost višestranačkim razgovorima o budućnosti Sjeverne Irske koji su počeli jučer u Belfastu i u kojima prvi put sudjeluje stranka Sinn Fein, političko krilo Irske republikanske armije. Nu, kako piše 'The Times', prvoga dana najviše je energije potrošeno u naporima da se ulsterski unionisti, najveća stranka protestantskog većinskog stanovništva, privole na pregovore, bilo izravno ili neizravno. Najveći kamen spoticanja je inzistiranje unionista da IRA preda dio svojega oružja tijekom pregovora. Proceduralna pravila nalažu da pregovori punih razmjera ne mogu započeti sve dok se ne postigne dogovor o ovom pitanju. Stoga je američki senator George Mitchell pokušao sinoć uvjeriti vođu ulsterskih unionista Davida Trimblea da će to riješiti međunarodno povjerenstvo za predaju oružja koje su osnovale britanska i irska vlada. Irski ministar vanjskih poslova prokomentirao je zastoj rekavši da je problem Sjeverne Irske star 800 godina pa stoga treba imati razumijevanja za kraća kašnjenja, prenosi 'The Times'. Izvješćujući o sastanku u Belfastu 'The Financial Times' piše kako su ulsterski unionisti bili sinoć pod jakim pritiskom da sjednu za pregovarački stol. Međutim, senator Mitchell nije objavio da je u razgovoru s Davidom Trimbleom postignut neki napredak, dok se britanska ministrica za sjevernu Irsku Mo Mowland ograničila na izražavanje nade da će se ulsterski unionisti u nekoj fazi ipak uključiti u pregovore. Smatra se da će britanska i irska vlada dopustiti unionistima da još sljedećih nekoliko dana sudjeluju u raspravama, a da službeno ne pregovaraju sa strankom Sinn Fein, a za to vrijeme pokušat će se pronaći neko kompromisno rješenje, piše 'The Financial Times'. Isti list objavljuje danas uvodnik o pitanju proširenja Europske unije državama istočne Europe o kojem su jučer u Bruxellesu razgovarali ministri vanjskih poslova zemalja članica. Prva rasprava o ovom pitanju protekla je u prepirci koliko će nove članice stajati i tko će platiti račun dok je malo pozornosti posvećeno tome koje će od deset zainteresiranih država biti pozvane da se prve priključe uniji i kako postupiti prema ostalima. Europsko povjerenstvo preporučilo je da u prvom valu u EU uđu Poljska, Češka, Mađarska, Estonija i Slovenija zajedno s Ciprom. Tako bi na popisu čekanja ostale Rumunjska, Bugarska, Letonija, Litva i Slovačka. Problem je u tome - nastavlja uvodničar 'The Financial Timesa' - što je Europska unija podijeljena oko brzine i opsega svog budućeg širenja, kao i oko pitanja troškova. Primjerice, Njemačka navija za proširenje, ali želi da ono bude ograničeno samo na Češku, Poljsku i Mađarsku kako bi se smanjili troškovi. S druge strane, su Španjolska i Grčka koje na to gledaju skeptično i štoviše - neprijateljski jer strahuju da će im biti smanjene subvencije zbog primanja siromašnijih članica. Pritom nitko ozbiljno ne razmišlja koje je reforme potrebno provesti unutar EU kako bi se primanje novih članica moglo provesti u djelo. Europsko povjerenstvo već je prije preporučila da se raspoloživom skromnom sumom potencijalnim članicama pomogne ispuniti kriterije za primanje što je u redu ako one imaju šanse, no drugi krug potencijalnih članica koje bi mogle ostati u čekaonici još cijelo desetljeće stavlja se u neravnopravan položaj. EU trebala bi i njima ponuditi pomoć kako bi stvorila realnu osnovu za primanje u članstvo, pa makar i u dalekoj budućnosti, zaključuje uvodničar lista. Na jučerašnjem sastanku u Bruxellesu ministri vanjskih poslova Europske unije razgovarali su i o ishodu mjesnih izbora u BiH. Sa skupa je upućena jaka poruka koja je pojačala pritisak na Amerikance da podupru produljenje mandata mirovnih snaga u BiH. Više je sudionika izrazila takvo stajalište, među njima britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook, danski šef diplomacije Niels Helveg Petersen i međunarodni predstavnik u Bosni Carlos Westendorp. Ministar Cook jasno je stavio na znanje da će britanski vojnici ostati u Bosni jedino pod uvjetom da Amerikanci produlje mandat. Veliku pozornost listovi pridaju jučerašnjem priopćenju Buckinghamske palače u kojem kritizira neke britanske medije koji su zamjerili kraljevskoj obitelji zbog njezina držanja tijekom priprema i pogreba princeze od Walesa prije desetak dana. U tom priopćenju, koje je po svojoj izravnosti bez presedana, govori se o valu glasina i neistina o događajima u vezi s pogrebom. 'The Times' piše da je britanska kraljica duboko povrijeđena nagađanjima nekih medija da je bila u zavadi s članovima svoje obitelji kao i s rodbinom princeze Diane. Dnevni listovi izrazili su mišljenje da je javno poricanje iz Buckingamske palače usmjereno ponajprije na komercijalnu televizijsku stanicu Channel Four, koja je u svojim programima više puta naglašavala ta navodna neslaganja. 'The Daily Telegraph' objavljuje na naslovnoj stranici izvještaj svoga dopisnika iz Washingtona o tome kako su se Sjedinjene Države prestale protiviti globalnoj zabrani upotrebe nagaznih mina i spremne su uskoro potpisati međunarodni ugovor. Amerika je bila pod rastućim pritiskom da se prikloni stavu međunarodne javosti, a naročito nakon tragične smrti Diane, princeze od Walesa, koja je svojom kampanjom za zabranu nagaznih mina privukla izvanredno veliku pažnju i simpatije. Međutim, Sjedinjene Države traže kompromis koji bi državama potpisnicama omogućio da postupno uklone nagazne mine u razdoblju od devet godina, umjesto dvije godine kao što se predlagalo. Za sada nije poznato hoće li ostale države prihvatiti američki prijedlog. Odluka predsjednika Clintona da promijeni stav prema ovom pitanju donesena je usprkos žestokom protivljenju američke vojske, napominje 'The Daily Telegraph'. Dok 'The Independent' na naslovnoj stranici objavljuje interview s britanskim premijerom u kojemu on govori o svojoj viziji Britanije na prijelazu u XXI. stoljeće, 'The Times' piše kako je g. Blair prihvatio povišicu godišnje plaće od oko 41 i pol tisuće funta za iduću godinu, usprkos činjenici što će plaće bolničara i liječnika vjerojatno ostati zamrznute. Time će premijerova godišnja bruto plaća dostići nešto manje od 144 tisuće funta, a povišice su predviđene i za ostale članove kabineta. Ta odluka vjerojatno će izazvati srdžbu javnog sektora kojemu će sljedećega tjedna biti rečeno da u idućoj financijskoj godini ne mogu očekivati povećanje plaća, zaključuje 'The Times'. 170419 MET sep 97