NJEMAČKA/DIE WELT - 12. IX. STROEHM O SRBIJI I CRNOJ GORI

NJEMAČKA DIE WELT 12. IX. 1997. U potrazi za građanskom Crnom Gorom "Ovih dana poglavar srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle očajnički nastoji potaknuti suprotstavojene frakcije u Srbiji i krnjoj Jugoslaviji da postignu kompromis. Objekt tih pokušaja nije samo sukob u Republici Srpskoj, čiji su protagonisti pristaše predsjednice bosanskih Srba Biljane Plavšić i pristaše bivšeg srpskog vođe Radovana Karadžića, traženog ratnog zločinca, već i sve zaoštreniji sukob između jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i dijela crnogorskog političkog vodstva. Patrijarh je primio premijera jugoslavenske republike Crne Gore Milana Đukanovića i predsjednika cranogorske skupštine Svetozara Marovića. Krugovi u srpskoj pravoslavnoj crkvi tvrde da se njihov duhovni poglavar uključio u aktualna zbivanja zato što bi sve zaoštreniji sukob između Beograda i glavnog grada Crne Gore Podgorice, (...) mogao rezultirati 'fizičkim srazom' i 'eliminacijom jedne od sukobljenih strana'. Vladajuća crnogorska Demokratska stranka socijalista zahvaćena je podjelom: predsjednik Crne gore Momir Bulatović, koji zajedno s Miloševićem maršira po ritmu beogradske strategije, sukobio se s premijerom Đukanovićem. Đuaknović je uz pomoć naklonjene većine u DPS-u isključio Bulatovića iz stranke. Bulatović pak osporava zakonitost tog postupka. U crnogorskoj skupštini predsjednik Bulatović optužio je svog suparnika Đukanovića i oporbene stranke za 'sepawratizam'. Đukanović je predsjedniku Crne Gore odgovorio tvrdnjom da vlada i bar dijelovi oporbe zajedno žele izgraditi 'demokratsku i građansku Crnu Goru'. Đukanović ističe da ne zastupa antisrpska ni antijugoslavenska stajališta, dodajući istodobno da neće dopustiti ni anticrnogorsku ili antimuslimansku politiku (posljednji navod odnosi se ponajprije na najbrojniju manjinu u Crnoj Gori - Muslimane i Albance). Nakon predstojećih predsjedničkih i potonjih skupštinskih izbora Crna Gora će po Đukanovićevim riječima izgraditi 'vlastitu državu' i spajati se s ostalim državama 'na ravnopravnoj osnovi'. Predsjednik crnogorske skupštine Marović naglasio je da politika Slobodana Miloševića neće Saveznoj Republici Jugoslaviji donijeti napredak te da joj u prvom redu neće omogućiti integraciju u svjetsku politiku. Crna Gora je tradicionalno podijeljena na dvije struje: 'bjelaše', koji teže što tješnjoj suradnji i stapanju sa Srbijom, i 'zelenaše' koji se zalažu za autonomiju pa i nezavinsost Crne Gore od Beograda. Nakon dominacije velikosrpske, probeogradske struje u periodu od 1989. g. čini se da se raspoloženje u Crnoj gori ponovo mijenja - izmđu ostalog i zbog gospodarske bijede", dodaje Carl Gustaf Stroehm na kraju članka. 150219 MET sep 97