THE NY TIMES, 11. IX., HUTCHISON

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE NEW YORK TIMES Ž2=11. IX. 1997. Ž3=Bosanska slagalica zahtijeva novo rješenje "Nedavni sukobi između američkih snaga i srpskih nacionalista u Bosni bacaju svjetlo na kobnu grešku Daytonskih mirovnih sporazuma koje snage NATO-a pod američkim vodstvom pokušavaju nametnuti", piše republikanka Kay Bailey Hutchison, senatorica iz Teksasa i član Senatske skupine za promatranje NATO-a. "Daytonski sporazumi, postignuti 1995., zamišljaju melting pot (zemlju u kojoj se pripadnici različitih naroda asimiliraju, op. prev.) Muslimana, Srba i Hrvata u ujedinjenoj Bosni. Kako god to bilo poželjno, riječ je o zanemarivanju činjenica i tužne povijesti tog područja. Sjedinjene Države pokušavaju ponovno stvoriti Bosnu, ugledajući se u multietničku, multikulturalnu sliku Amerike; moglo bi se reći da pokušavaju amerikanizirati Balkan. Ja međutim vjerujem da bismo morali ponovno pregovarati o Bosni, a možda i još jednom promisliti o podjeli države. Upravo sam se vratila iz svoga šestoga posjeta Balkanu. Šetala sam Brčkom prije demonstracija u kojima su američki vojnici ozlijeđeni u pokušaju da s vlasti nad policijskom postajom izguraju srpske čvrstorukaše. Na temelju svojih razgovora s mjesnim dužnosnicima, muslimanskim i srpskim građanima, i izvješća koja sam dobivala od NATO-a, zaključila sam da su Sjedinjene Države opasno blizu upletanju u oružani sukob u Bosni. To nagoviještaju i očite nedosljednosti u uporabi američkih vojnika u operaciji hvatanja optuženika za ratne zločine. Predsjednik zajedničkog stožera general John Shalikashvili nedavno je primijetio da 'vojnici koje šaljemo u Bosnu nisu prikladni za uključenje u operacije uhićenja ratnih zločinaca'. Njegov nasljednik general Hugh Shelton složio se s tim za vrijeme svoje ovotjedne prisege pred senatskim vijećem za oružane snage. Ipak, kao što je incident u Brčkom jasno pokazao, naši vojnici bivaju sve više uvučeni u tako opasne operacije. Clintonova vlada odlučila je, ne posavjetovavši se s Kongresom, promijeniti našu ulogu na Balkanu. Naša misija tako više nije služiti kao neutralna mirovna snaga; američka bi vojska sad trebala vršiti pritisak na Radovana Karadžića. On je srpski vođa iz vremena rata, a ujedno i optuženik za ratne zločine. Postali smo partizani u lokalnoj borbi između njega i predsjednice bosanskih Srba Biljane Plavšić. Nikoga ne zanima multietnička bosanska država. Ta nova uloga mogla bi voditi ponavljanju katastrofalne američke misije u Somaliji prije četiri godine. Ona je započela kao humani napor da se otkloni glad, a završila je tako što su se američki i drugi vojnici upetljali u borbe suprotstavljenih domaćih strana. Deset godina prije toga, Libanon nas je naučio istom. Ograničena američka misija na tom području povećavala se, a rezultat je bio terorističko bombardiranje vojarni marinaca u kojem je smrtno stradao 241 Amerikanac. Kao i u tim slučajevima, mirovne su snage u Bosni dobile nove misije koje inherentno nisu mirne, kao što je prisiljavanje izbjeglica da se vrate u miješano susjedstvo. Vladina odluka da izabere stranu u srpskom sukobu umanjuje našu ulogu neutralnih snaga koje se brinu za provođenje Daytonskih sporazuma. A naša će nova uloga otežati povlačenje američkih snaga planirano za lipanj 1998. Sve su to razlozi zbog kojih bi predsjednik Clinton morao uvjeriti daytonske strane da se opet prihvate pregovora. Vjerujem da nada za mirnu koegzistenciju leži u službenoj podjeli Bosne i Hercegovine. Poslije Daytonskih dogovora iz 1995., morali bismo krenuti u nove dogovore. No podjela je zapravo izvršena. G. Clinton je nedavno naglasio potrebu da se ubrza provođenje sporazuma. No kad idete krivim putem, ubrzavanje vas neće dovesti tamo gdje želite doći. U Bosni idemo krivim putem; vrijeme je da se zaustavimo i pogledamo na kartu prije nego se nađemo tamo gdje smo već bili: u Somaliji ili u Libanonu." 120100 MET sep 97