NJEMAČKA/FAZ - 30. VIII. TUĐMAN U HAAGU?

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=29. VIII. 1997. Ž3=Davno planirana podjela "Hoće li pred Međunarodnim sudom za ratne zločince u Den Haagu biti podignuta optužnica i protiv hrvatskog predsjednika Tuđmana? Dobroslav Paraga, predsjedatelj oporbene nacionalno-konzervativne Hrvatske stranke prava 1861 (HSP) želi potaknuti takav razvoj događaja. Paraga, rođen 1961., veteran je hrvatske borbe za nacionalnu neovisnost. Jugoslavenski pravosudni sustav osudio ga je na tri godine zatvora već u studentskim danima, g. 1981. Nedavno je Paraga haaškom sudu predao materijal koji po njegovu mišljenju dokazuje da su Tuđman, ministar obrane Šušak i ostali vodeći hrvatski političari već 1991. planirali podjelu Bosne i Hercegovine. Stoga oni, po Paraginu mišljenju, moraju snositi odgovornost za pripremu i vođenje rata protiv susjedne zemlje, kao i za smrt desetaka tisuća vojnika i civila, za osnivanje internacijskih i koncentracionih logora i za 'etničko čišćenje' čitavih regija, ponajprije u srednjoj Bosni. Paragine optužbe odnose se na 'rat u ratu' između Hrvata i (muslimanskih) Bošnjaka, nekadašnjih saveznika u borbi protiv srpskih napadača. Prvi izgredi i puškaranja zabilježeni su već u zimi 1992./1993., a otvoreni je rat izbio u proljeće 1993. Primirje, a kasnije i hrvatsko-bošnjačka federacija uspostavljeni su tek pod pritiskom Sjedinjenih Država u veljači 1994. Na pregovorima, vođenim u studenom 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Dayton u Ohiu, hrvatsko-bošnjačka federacija bila je jedan od najvažnijih temelja na kojem je nakadno trebao počivati čitav mirovni poredak u Bosni i Hercegovini. Argumenti koje je Paraga upravo iznio u javnost nisu novi. Njihova bit svodi se na tvrdnju da je sukob između Hrvata i Bošnjaka mogao biti izbjegnut te da su oružana neprijateljstva izbila zato što su određeni krugovi među hercegovačkim Hrvatima nametnuli svoju - političku i vojnu - orijentaciju. Cilj tih krugova navodno je od samog početka bilo pripojenje većinskim hrvatskim stanovništvom naseljenih krajeva - ponajprije u Hercegovini - matičnoj Hrvatskoj, a time i podjela Bosne. Tu je struju Zagreb navodno politički i vojno podupirao - osim Tuđmana, to je u prvom redu činio ministar obrane Šušak, sam podrijetlom iz hercegovačkog gradića Širokog Brijega. Otvorena je tajna da je jedna od tema sastanka predsjednika Srbije i Hrvatske Miloševića i Tuđmana, održanog 25. ožujka 1991. u Karađorđevu u Vojvodini, bila i sudbina Bosne. Dvojica predsjednika navodno su u razgovoru u četiri oka postigli dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine na štetu muslimanske većine. Taj je dogovor temelj Paraginih optužba da je vodstvo u Zagrebu zajedno sa svojim saveznicima u Hercegovini pripremilo i izvelo napad na susjednu zemlju. Kao dokaz koji potvrđuje njegovu verziju događaja, Paraga, između ostalog, navodi ubojstvo devet visokih časnika 'Hrvatskih obrambenih snaga' (HOS). U kolovozu 1992. HOS-ova milicija bila je politički bliska HSP-u dok je Hrvatsko vijeće obrane (HVO), neka vrst službene vojske hercegovačkih Hrvata, bila - i još uvijek jest - pod utjecajem Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). HDZ je vladajuća hrvatska stranka pod Tuđmanovim vodstvom čiji je bosanskohercegovački odvojak još uvijek dominantan politički čimbenik među hercegovačkim Hrvatima. U kolovozu 1992. časnici HOS-a namamljeni su nakon sastanka s vodstvom HVO-a u zasjedu u kojoj su ih ubili vojnici te oružane postrojbe. HOS se zalagao za zajedničku borbu Hrvata i Bošnjaka protiv Srba. Udar na HOS navodno je potkopao pripreme za formiranje zajedničke hrvatsko-bošnjačke vojske. Otprilike u isto vrijeme secesionističke snage iz Hercegovine nadvladale su i u HDZ-u Hrvate - ponajprije iz srednje Bosne - koji su podupirali očuvanje bosanske države. Paraga zacijelo zna da usprkos priloženim dokumentima u Den Haagu vjerojatno neće biti podignuta optužnica protiv Tuđmana i Šuška. Istodobno u Hrvatskoj je državni odvjetnik pokrenuo istragu protiv Parage - zbog sumnje u počinjeno kazneno djelo iz člana 191 Kaznenog zakona (riječ je o uznemirivanju javnosti širenjem laži). Paragina javna akcija izazvala je kontroverzne reakcije i među hrvatskim oporbenjacima, ali istodobno nameće još uvijek zanimljivo pitanje je li razbijanje Bosne i Hercegovine poticao samo Beograd ili su Beograd i Zagreb možda ipak odavno postigli sporazum o tom pitanju", dodaje Matthias Rueb na kraju članka. 010325 MET sep 97