EL PAIS, 8. IX. CARLOS WESTENDORP - INTERVIEW

Ž4=ŠPANJOLSKA Ž1=EL PAIS Ž2A=8. IX. 1997. Ž3='Prije ili kasnije, Karadžić će biti uhićen' Novinari J. M. Larraya i Angel Santa Cruz razgovarali su s Carlosom Westendorpom: "Carlos Westendorp upravo započinje, u svojoj šezdesetoj godini, rad na jednom od najtežih zadataka u svojoj diplomatskoj karijeri. Kao visoki civilni predstavnik međunarodne zajednice u Bosni, on mora raditi na uspostavi suživota između muslimanske, hrvatske i srpske zajednice nakon dugog i krvavog rata. Taj bivši ministar vanjskih poslova u posljednjoj socijalističkoj vladi zamijenio je New York, gdje je radio kao španjolski veleposlanik pri UN-u, za Sarajevo. Među njegovim najvažnijim zadacima nalaze se nacionalno pomirenje stvaranjem zajedničkih ustanova, s demokratski izabranim predstavnicima, povratak izbjeglica i predaja ratnih zločinaca među kojima je i Radovan Karadžić, sve donedavna vođa bosanskih Srba. Prema njegovu mišljenju, 'on bi se morao dragovoljno predati zato što će, prije ili kasnije, morati izići pred lice pravde'. Prošlog je tjedna Carlos Westendorp stigao u Madrid u posjet svojoj obitelji. - Može li odlučnost SAD-a da glavne ratne zločince dovede pred sud, služeći se pri tome i silom, bude li nužno, predstavljati zapreku uspostavi mira? = Odluka da se osobe optužene za ratne zločine pozove na odgovornost nije samo američka, to je odlučila cijela međunarodna zajednica. Mi smatramo da neće biti normalnog stanja u Bosni tako dugo dok se ne riješi taj problem. To da netko ode na suđenje u Haag ne znači nužno da ide i na kažnjavanje, nego u prvom redu da pristaje da mu se sudi. Karadžić bi tamo trebao dragovoljno otići, kao što će tamo otići i cijeli niz optuženih Hrvata čiji je jedini zahtjev bio da im sudski proces kratko traje. Ako to ne učini, prije ili kasnije Karadžić će biti uhićen. - Rat u Bosni iznio je na vidjelo nepostojanje zajedničke vanjske politike Europske unije. Ne nastavlja li se ta praznina i u sadašnjem mirovnom procesu? = Mislim da je sada posrijedi nešto drugo, problem uočljivosti. A istina je da je pomoć Europske unije u cjelini važnija od one koju pružaju SAD. Njezin je gospodarski doprinos veći, a isto tako više je vojnika iz država Europske unije nego američkih vojnika. Pa ipak, svi mi koji se krećemo po Bosni iz iskustva znamo da ljudi, kad nam prilaze, govore: 'Amerikanci, Amerikanci...' - Ne čini li Vam se da je to primjer koji sve objašnjava? = Jasno, zna se tko je glavni u toj državi. Bosna je za SAD izvanredno važna. Rekao bih čak da je ona za njih najvažnija zato što je tamo na kocki njihov kredibilitet, i to u trenutku kad je NATO izveo uspješnu operaciju i kad se proširuje na istok. Proširenje je operacija za budućnost, a SAD si ne može priuštiti neuspjeh u Bosni upravo zbog tog procesa NATO-ova proširivanja. Vjerujem da je to razlog za toliki interes prema Bosni koji pokazuju SAD i predsjednik Clinton u svojem drugom mandatu. Rekao bih čak i da bi bilo nemoguće riješiti taj problem bez SAD-a, ali to ne bi bilo moguće ni bez Europe. - Kako biste definirali sadašnji stav Europske unije? = Europa je u Bosni uvelike prisutna. A i u Europi je ostvaren pozitivan pomak. Svi znaju da je bilo predrasuda i da su neke države tijekom rata djelovale prosrpski, prohrvatski ili promuslimanski. Sada Europska unija ima posve jedinstveno gledište i meni to jako olakšava rad. - U vrijeme kad ste bili ministar vanjskih poslova odobreno je otvaranje veleposlanstva Španjolske u Sarajevu, ali ono i dalje nije otvoreno. Ne čini li Vam se to proturječnim, uza sav španjolski gospodarski doprinos i uz nazočnost španjolskih vojnika u Bosni? = Istina je da smo potpisali sporazum o otvaranju veleposlanstva, ali nedostajalo nam je novca iz Ministarstva gospodarstva. Mislim da je sada posrijedi isti problem. Španjolska može biti bolje obaviještena o tome što se događa u regiji, a za to je nužno da se što prije pošalje veleposlanik u Sarajevo. Ja pritišćem gdje god to mogu. A kad je riječ o španjolskim postrojbama, rekao bih samo da na svojim oklopnim vozilima imaju najveći simbol nacionalne pripadnosti, i to dovoljno govori o povjerenju koje uživaju kod ljudi u Bosni. - Hoće li NATO ići dalje od SFOR-ova mandata, koji završava u srpnju sljedeće godine? = Službeno, možemo reći jedino da moramo pričekati da vidimo kakav će se napredak ostvariti do sljedeće godine. No, kako stvari stoje, nezamislivo je da NATO ode. Tamošnje stanje opisao bih kao stanje bolesnika na uređaju za umjetno disanje. Čim ga isključiš, on umire. - Kada će ta država moći ostati bez NATO-a? = Postoje različita mišljenja. Ima ljudi koji kažu da je to moguće za nekoliko godina, a neki drugi misle da postoji i alternativa: da odemo u Mađarsku ili u Aviano te da nadziremo odatle. Ali čovjek se tada zapita koliko su vremena američke postrojbe u Zapadnoj Njemačkoj. Čemu ići u Mađarsku kad je problem ovdje? Jer, ne radi se samo o Bosni, nego i o Kosovu i o Makedoniji". 090013 MET sep 97