1. IX. LE NOUVEAU QUOTIDIEN

Ž4=ŠVICARSKA Ž1=LE NOUVEAU QUOTIDIEN Ž2=1. IX. 1997. Ž3=Postoji opasnost da američki vojnici pokrenu Intifadu u srpskom dijelu Bosne Novinar lista Antoine Menuisier izvješćuje o stanju u Bosni. "Je li SFOR, stabilizacijske snage pod NATO-ovim zapovjedništvom, i dalje SFOR? Ne preuzima li on na sebe opet mandat koji je imao godinu dana, počevši od svojeg razmještanja početkom 1996. godine, i koji se sastojao u nametanju mira zaraćenim stranama nakon četverogodišnjeg rata? Čini se da pokazivanje snage od prošlog četvrtka koje su američki vojnici izveli u zoru u više mjesta republike srpske - srpskom entitetu u Bosni - zapravo pokazuje želju međunarodne zajednice, ponajprije želju SAD-a, da umjesto operacijama smirivanja prednost da vojnom dijelu operacija. Ta odlučnost da se ide do kraja uperena je protiv svih onih koje američki izaslanik Robert Gelbard naziva 'ljudima s Pala'. Na čelu im je Radovan Karadžić, čije je metode ovog petka Gelbard nazvao 'fašističkima i totalitarnima'. Prema mišljenju jednog promatrača iz Sarajeva, to su vrlo jasne riječi, a odražavaju sve veći bijes SAD-a koji ima samo jednu brigu: riješiti se Karadžića kako bi mogao spakirati oružje i opremu sredinom 1998. godine, na kraju SFOR-ova mandata. Ali i tu se mora ići ruku pod ruku s pravnom potporom. Jer, nakon što su britanski vojnici prije petnaest dana preuzeli nadzor nad policijskim postajama u Banjoj Luci, stječe se dojam da SFOR djeluje prema svojim hirovima, iako mu se mandat temelji na mirovnom sporazumu potpisanom u Daytonu, u prosincu 1995. godine. A riječ je o vojnom, a ne civilnom mandatu. Očito je da SFOR, koji kao vođu bosanskim Srbima nastoji nametnuti predsjednicu republike srpske Biljanu Plavšić umjesto Radovana Karadžića, koji je osumnjičen za počinjene ratne zločine, sada pokriva i civilni i vojni dio spomenutog sporazuma. Tako je SFOR preuzeo obnovu policije i medija kod bosanskih Srba, a taj zadatak, u načelu, pripada visokom povjereniku za provedbu civilnog dijela sporazuma Carlosu Westendorpu. Ali taj je zadatak previše opasan da bi o tome brinuo samo on. Zbog toga je u subotu NATO-ovo vijeće dopustilo SFOR-u da pruži 'nužnu potporu' visokom povjereniku za provođenje civilnog dijela sporazuma kako bi se suzbilo djelovanje medija koji potiču nasilje. I to proširenje mandata dogodilo se dva dana nakon što je lokalni srpski radio pozvao srpsko stanovništvo da se odupre akciji koju su američki vojnici provodili u Brčkom i u Bijeljini. Službena verzija koju nam daje SFOR-ov press-servis u Sarajevu kaže da je razmještanje više stotina američkih vojnika s tenkovima i strojnicama u tim mjestima namijenjeno sprječavanju sukoba između pripadnika policije vjernih Biljani Plavšić i onih koje nadzire Radovan Karadžić. Ali, i u Brčkom i u Bijeljini, kao i u Banjoj Luci, cilj je sasvim sigurno bio zauzimanje tih postaja kako bi se iz njih istjerali oni koji se suprotstavljaju predsjednici republike srpske. A u petak su, dan nakon tog dvostrukog pokušaja, te policijske postaje i dalje bile u rukama Karadžićevih ljudi. 'Za SAD riječ je o neuspjehu', kaže jedan zapadni časnik. (...) Uglavnom, poraz (ako se može govoriti o porazu) koji je u četvrtak srpsko pučanstvo nanijelo SAD-u pokazuje ograničenja američkog načina djelovanja pri privođenju Radovana Karadžića razumu. Amerikanci rabe teška sredstva (tenkove Bradley i helikoptere Apaš) koja samo pobuđuju bijes tamošnjih civila. Tako da nije baš sigurno da je strategija domino pločica (izgleda da je to njihova strategija nakon 'osvajanja' Banje Luke), koja se sastoji u preuzimanju nadzora nad srpskim gradovima, zaista dobra. 'Američki bi vojnici mogli naići na spontani otpor naroda kao što je bila Intifada', objašnjava jedan zapadni časnik. 'Amerikanci svijet žele uvjeriti da stanovništvo protiv njih potiču paljanski mediji vjerni Karadžiću, a to nije točno. Ja vam tvrdim da su događaji od ovog četvrtka nadišli čak i te medije'. Samo dva tjedna od održavanja općinskih izbora u Bosni, koje na Palama žele bojkotirati i koji samo još više otežavaju SFOR-ovo djelovanje, i dalje postoji problem s Karadžićem. U intervjuu za list 'Le Monde', glavna tužiteljica međunarodnog suda u Haagu Luise Arbour kaže da je 'uvjerena da je Karadžićevo uhićenje ili predaja samo pitanje vremena i okolnosti'. Treba se zapitati kakva će tada biti reakcija bosanskih Srba koji u 80 posto slučajeva podupiru Karadžića, prema rezultatima ankete koju je provela američka obavještajna služba i o čemu smo i mi ponešto čuli". 020022 MET sep 97