FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NA KVARNERU DO KRAJA GODINE MOŽDA I VIŠE OD 8 MILIJUNA NOĆENJA

RIJEKA, 31. kolovoza (Hina) - Prošlogodišnji turistički rezultati Kvarnerske rivijere s oko 6 milijuna i 700 tisuća noćenja - to je oko 60 posto od najboljih prijeratnih godina, kada je ostvarivano skoro 12 milijuna noćenja - već u prvih sedam mjeseci ove godine premašeni su za oko 10 posto, pa će do kraja godine biti premašena i, činilo se ambiciozna, predviđanja kvarnerskih turističkih djelatnika o ostvarivanju više od osam milijuna noćenja. Značajan je i podatak da je na području Primorsko-goranske županije u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ostvareno oko 26 posto od ukupno ostvarenoga turističkog prometa na državnoj razini.
RIJEKA, 31. kolovoza (Hina) - Prošlogodišnji turistički rezultati Kvarnerske rivijere s oko 6 milijuna i 700 tisuća noćenja - to je oko 60 posto od najboljih prijeratnih godina, kada je ostvarivano skoro 12 milijuna noćenja - već u prvih sedam mjeseci ove godine premašeni su za oko 10 posto, pa će do kraja godine biti premašena i, činilo se ambiciozna, predviđanja kvarnerskih turističkih djelatnika o ostvarivanju više od osam milijuna noćenja. Značajan je i podatak da je na području Primorsko-goranske županije u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ostvareno oko 26 posto od ukupno ostvarenoga turističkog prometa na državnoj razini. #L# U Odjelu za turizam Županije primorsko-goranske doznaje se da je Kvarnerska rivijera prije agresije na Hrvatsku imala gotovo 190 000 postelja za smještaj turista, od kojih više od 30 000 hotelskih, i da je godišnje ostvarivala skoro dvanaest milijuna noćenja. Sadašnji je kapacitet Rivijere oko 145 000 kreveta i vjeruje se, da su uz 126 000 prijavljenih gostiju s onima neprijavljenim, u "špici" sezone, sredinom kolovoza bili popunjeni gotovo svi turizmu namijenjeni kreveti. Od oko 126 000 gostiju, pretežito inozemnih, koji su tih dana ljetovali na Kvarneru, 38 posto bilo je smješteno u privatnim objektima, 32 posto u kampovima, te 22 posto u hotelima. Pojedina turistička odredišta, primjerice grad Krk s oko 10 000 gostiju u jednom danu, postigla su svoj rekored. Turistički djelatnici u Baškoj, gdje je bilo slično, ističu kako više nema potrebe za povećanjem broja gostiju već da isključivo treba težiti poticanju njihove potrošnje, kvalitetom i raznovrsnošću turističke usluge. Turistički djelatnici Kvarnera složni su u ocjeni da treba ustrajati i na produženju sezone, a neka odredišta, u prvom redu Opatija, svoju šansu vide u još snažnijem razvoju kongresnog, zdravstvenog i drugih oblika turizma tijekom cijele godine. Hotelsko-turističke tvrtke, iako mnoge od njih opterećene gubicima iz prošlih sezona, koristeći kredite i ulažući puno truda, kvalitetno su pripremile svoje objekte za ovu sezonu, što je svakako, uz adekvatnu promičbu na oko tridesetak europskih turističkih sajmova, doprinjelo povratku velikog broja agencijskih, hotelskih gostiju. Politikom subvencioniranja putovanja na Kvarner se, kao i u druge hrvatske turističke regije, ove sezone vratio i značajan broj turista s udaljenijih tržišta, posebice Velike Britanije. Turistički djelatnici Kvarnerske rivijere navode kako su strani gosti, koji su na većini odredišta činili makar tročetvrtinsku većinu u odnosu na domaće turiste, dijelom bili nezadovoljni odnosom hrvatske nacionalne valute prema deviznim sredstvima plaćanja, pogrešnom kategorizacijom hotela, te visokim cijenama izvanpansionskih usluga, što je, kažu, neposredno imalo utjecaja na smanjenje potrošnje. Oni ističu da turističkim subjektima treba omogućiti da reprogramiraju svoja kratkoročna zaduženja u dugoročna, a budućnost hrvatskoga turizma uopće vide u privatizaciji i privlačenju inozemnog kapitala. Pročelnik za turizam Primorsko-goranske županije Ranko Vlatković navodi da na Kvarnerskoj rivijeri i dalje treba ustrajati na privlačenju tour operatera, autobusera i time organiziranih turističkih skupina, nasuprot individualnim gostima, zatim na obrazovanju kadrova, produženju predsezone i postsezone, podizanju kvalitete smještajnih objekata, izgradnji prometne i druge infrastrukture, a također i na pravilnoj kategorizaciji objekata. Posebnu pozornost također treba dati i turističkoj valorizaciji Gorskog kotara i njegovih ljepota, te stavljanju u punu turističku funkciju krčke i drugih zrakoplovnih luka na riječkomu području, ističe Vlatković. (Hina) rž gk 311032 MET aug 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙