RIJEKA, 31. kolovoza (Hina) - Prošlogodišnji turistički rezultati Kvarnerske rivijere s oko 6 milijuna i 700 tisuća noćenja - to je oko 60 posto od najboljih prijeratnih godina, kada je ostvarivano skoro 12 milijuna noćenja - već u
prvih sedam mjeseci ove godine premašeni su za oko 10 posto, pa će do kraja godine biti premašena i, činilo se ambiciozna, predviđanja kvarnerskih turističkih djelatnika o ostvarivanju više od osam milijuna noćenja. Značajan je i podatak da je na području Primorsko-goranske županije u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ostvareno oko 26 posto od ukupno ostvarenoga turističkog prometa na državnoj razini.
RIJEKA, 31. kolovoza (Hina) - Prošlogodišnji turistički rezultati
Kvarnerske rivijere s oko 6 milijuna i 700 tisuća noćenja - to je
oko 60 posto od najboljih prijeratnih godina, kada je ostvarivano
skoro 12 milijuna noćenja - već u prvih sedam mjeseci ove godine
premašeni su za oko 10 posto, pa će do kraja godine biti premašena i,
činilo se ambiciozna, predviđanja kvarnerskih turističkih djelatnika o
ostvarivanju više od osam milijuna noćenja. Značajan je i podatak da
je na području Primorsko-goranske županije u prvih sedam ovogodišnjih
mjeseci ostvareno oko 26 posto od ukupno ostvarenoga turističkog
prometa na državnoj razini. #L#
U Odjelu za turizam Županije primorsko-goranske doznaje se da je
Kvarnerska rivijera prije agresije na Hrvatsku imala gotovo 190 000
postelja za smještaj turista, od kojih više od 30 000 hotelskih, i da
je godišnje ostvarivala skoro dvanaest milijuna noćenja. Sadašnji je
kapacitet Rivijere oko 145 000 kreveta i vjeruje se, da su uz 126 000
prijavljenih gostiju s onima neprijavljenim, u "špici" sezone,
sredinom kolovoza bili popunjeni gotovo svi turizmu namijenjeni
kreveti.
Od oko 126 000 gostiju, pretežito inozemnih, koji su tih dana
ljetovali na Kvarneru, 38 posto bilo je smješteno u privatnim
objektima, 32 posto u kampovima, te 22 posto u hotelima.
Pojedina turistička odredišta, primjerice grad Krk s oko 10 000
gostiju u jednom danu, postigla su svoj rekored. Turistički djelatnici
u Baškoj, gdje je bilo slično, ističu kako više nema potrebe za
povećanjem broja gostiju već da isključivo treba težiti poticanju
njihove potrošnje, kvalitetom i raznovrsnošću turističke usluge.
Turistički djelatnici Kvarnera složni su u ocjeni da treba ustrajati
i na produženju sezone, a neka odredišta, u prvom redu Opatija, svoju
šansu vide u još snažnijem razvoju kongresnog, zdravstvenog i drugih
oblika turizma tijekom cijele godine.
Hotelsko-turističke tvrtke, iako mnoge od njih opterećene gubicima iz
prošlih sezona, koristeći kredite i ulažući puno truda, kvalitetno su
pripremile svoje objekte za ovu sezonu, što je svakako, uz adekvatnu
promičbu na oko tridesetak europskih turističkih sajmova, doprinjelo
povratku velikog broja agencijskih, hotelskih gostiju.
Politikom subvencioniranja putovanja na Kvarner se, kao i u druge
hrvatske turističke regije, ove sezone vratio i značajan broj turista
s udaljenijih tržišta, posebice Velike Britanije.
Turistički djelatnici Kvarnerske rivijere navode kako su strani
gosti, koji su na većini odredišta činili makar tročetvrtinsku većinu
u odnosu na domaće turiste, dijelom bili nezadovoljni odnosom hrvatske
nacionalne valute prema deviznim sredstvima plaćanja, pogrešnom
kategorizacijom hotela, te visokim cijenama izvanpansionskih usluga,
što je, kažu, neposredno imalo utjecaja na smanjenje potrošnje.
Oni ističu da turističkim subjektima treba omogućiti da
reprogramiraju svoja kratkoročna zaduženja u dugoročna, a budućnost
hrvatskoga turizma uopće vide u privatizaciji i privlačenju inozemnog
kapitala.
Pročelnik za turizam Primorsko-goranske županije Ranko Vlatković
navodi da na Kvarnerskoj rivijeri i dalje treba ustrajati na
privlačenju tour operatera, autobusera i time organiziranih
turističkih skupina, nasuprot individualnim gostima, zatim na
obrazovanju kadrova, produženju predsezone i postsezone, podizanju
kvalitete smještajnih objekata, izgradnji prometne i druge
infrastrukture, a također i na pravilnoj kategorizaciji objekata.
Posebnu pozornost također treba dati i turističkoj valorizaciji
Gorskog kotara i njegovih ljepota, te stavljanju u punu turističku
funkciju krčke i drugih zrakoplovnih luka na riječkomu području,
ističe Vlatković.
(Hina) rž gk
311032 MET aug 97