ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Sve veća proizvodnja plovila za zabavnu navigaciju ili rekreacijsku plovidbu na vodenim površinama u svijetu, a tako i u nas, uvjetovala je gradnju i revitalizaciju velikog broja marina, pa je nautički
turizam postao sinonim za tzv. treću turističku revoluciju, istaknuo je među ostalim u članku u časopisu "Privatizacija" profesor na zadarskom Filozofskom fakultetu dr. Vlatko Jadrešić.
ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Sve veća proizvodnja plovila za zabavnu
navigaciju ili rekreacijsku plovidbu na vodenim površinama u svijetu,
a tako i u nas, uvjetovala je gradnju i revitalizaciju velikog broja
marina, pa je nautički turizam postao sinonim za tzv. treću turističku
revoluciju, istaknuo je među ostalim u članku u časopisu
"Privatizacija" profesor na zadarskom Filozofskom fakultetu dr. Vlatko
Jadrešić. #L#
Nautički je turizam u našoj zemlji od osamdesetih godina dobio pun i
opravdani zamah, a sada je po mnogim svojim vrijednostima
najreprezentativniji proizvod i simbol turističke Hrvatske. On je i
jedini "turistički proizvod" koji pokazuje cjelovitu prepoznatljivost
na svjetskom turističkom tržištu.
U sadašnjoj etapi hrvatskog gospodarskog i turističkog razvitka
postao je zanimljiv za razne procese ulaganja, privatizacije i
koncesije, poglavito zbog svojih visokih profitabilnih učinaka.
Hrvatska raspolaže izrazitim komparativnim prednostima za razvoj
nautičkog turizma, primjerice osebujnim prirodnim resursima,
razvedenošću obale, pogodnosti klimatskih obilježja, pogodnog
geografskog položaja s obzirom na emitivne europske turističke
zemlje itd. Vodene površine u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
poglavito na području hrvatskog Podunavlja, rijeka Save, Drave,
Mure i jezera, također otvaraju mogućnost razvoja nautičkog
turizma.
U nas je više od 40 suvremenih i relativno dobro opremljenih
marina, koje raspolažu s otprilike 11 tisuća vezova. Također, dobro
su opremenjene male luke i lučice i sigurna sidrišta. Budući razvitak
hrvatskog nautičkog turizma treba graditi, po Jadrešićevu
mišljenju, na restrukturiranju i novoj organizaciji postojećih i
novih tvrtki, te uvažavati tendencije i trendove europskog i
svjetskog nautičkog turizma.
Daljnja izgradnja i revitalizacija nautičkog turizma, trebala bi se
temeljiti na tzv. manjim i srednjim marinama i malim lukama i
lučicama, i to posebice na programima revitalizacije pojedinih mjesnih
maritimnih jezgara i javnih pomorskih prostora te na prenamjeni
obiteljskih kuća i pansiona, koji imaju maritimni prostor (rivu s
gatom) te zaštićenih prirodnih uvala i sidrišta koji će plovdbu
učiniti zanimljivijom. U idućih dvadesetak godina trebalo bi povećati
broj vezova u marinama za najviše 15 tisuća, i to različite strukture
i veličine.
Za ovu se godinu predviđa otprilike 50 tisuća uplovljenja u hrvatske
marine, a do 2010. godine otprilike 100 tisuća. Na hrvatski Jadran
ponajviše dolaze njemački, austrijski i talijanski nautičari, a
Hrvatska je relativno receptivno sposobna prihvatiti sve veću inozemnu
turističko-nautičku potražnju.
(Hina) splj sbo
110937 MET aug 97