LOS ANGELES TIMES, BOSNA, 7. VIII., WILKINSON

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=LOS ANGELES TIMES Ž2=7. VIII. 1997. Ž3=U bosanskom stambenom ratu, pobjeđuju oni s vezama "Kao zvijezda sarajevske državne dalekovidnice, Senad Hadžifejzović smatra da zaslužuje određene povlastice. Za vrijeme rata on je u noćnim vijestima savjesno prenosio vladine poruke uplašenom pučanstvu. Sada je domaćin važnog talk showa, 'Licem u lice', a to je položaj koji traži povlastice. Jedna od nagrada koju je za to primio novi je stambeni prostor - stan u središtu grada s pogledom na perivoj. Taj stan pripada Mirjani Babić - Papo, postarijoj Židovki koja se želi vratiti svojoj kući. Nu gđa Babić - Papo nema sreće", piše Tracy Wilkinson. "Hažifejzović spada u sve veću elitnu skupinu glavnoga grada koju muslimanska vlada nagrađuje stanovima koji pripadaju drugim ljudima, a obično je riječ o pripadnicima neke manjinske skupine. Priča o vlasnicima koji se neuspješno bore da im se vrate njihovi domovi u kojima su za vrijeme rata živjeli drugi ljudi nije novost na prostoru Bosne i Hercegovine. Sarajevska vlada za to okrivljuje potrebu da se osigura smještaj izbjeglicama nakon troipolgodišnjeg rata u kojem je stotine tisuća ljudi prognano iz svojih domova. Nu mnogi stanovi nisu dodijeljeni izbjeglicama već višim vladinim dužnosnicima, vođama vladajuće muslimanske nacionalističke stranke, istaknutim agentima državne sigurnosti i miljenicima režima kao što je Hadžifejzović. Osim njega, prema istražiteljima za ljudska prava i lokalnim izvjestiteljima, nekome su dom uzeli i ministar za izbjeglice u muslimansko - hrvatskoj federaciji Rasim Kadić; zatim savjetnik predsjednika Izetbegovića, Kemal Muftić; a spominju se i bivši gradonačelnik Sarajeva, zatim čelnik gradskoga stambenog vijeća, njegova tajnica te pripadnik islamskog klera. 'To je jedna velika pljačka', izjavila je Branka Raguž, sutkinja koja je ujedno i parlamentarni zaštitnik prava građana od samovolje državnih tijela vlasti. 'U Bosni i Hercegovini, od svih se ljudskih prava najmanje štiti pravo na imovinu.' Sarajevska vlada zanemaruje kritike o raspodjeli stanova, a dužnosnici tvrde da postupaju u skladu sa zakonom. Većina onih koji su tako izgubili svoje kuće ili stanove su Srbi, Hrvati, Židovi i ostali nemuslimani, od kojih su mnogi otišli za vrijeme rata nu sada bi se željeli vratiti. Službeno, vlada je prihvatila povratak manjina kao potvrdu sarajevske tradicije tolerancije i različitosti. Nu stvarnost je drukčija. Dužnosnici za ljudska prava i vođe sarajevskih nevelikih manjinskih zajednica u posezanju za stanovima vide tankoćutni način 'etničkog čišćenja'. (...) Gđa Raguž kaže da je kojih 40% stanova u Sarajevu nepravno nastanjeno. (...) Židovi, koji su u ovoj stambenoj razmirici vrlo dobro organizirani, predstavljaju samo mali postotak žrtava. Većinu čine Srbi i Hrvati: nu tu je i mnogo Muslimana koji nemaju političkih veza. Arhitektica Mira Čokorilo više je od četiri desetljeća živjela sa svojim ocem Srbinom i majkom Hrvaticom u velikom stanu u središtu grada. Nakon smrti svojih roditelja, stan je glasio na nju. Nu kada je rat počeo ona se zbog liječenja zatekla izvan zemlje, pa se u Sarajevo vratila tek prošle godine. Rođak koji je čuvao njezin stan iz njega je izbačen, a u svojem stanu gđa Čokorilo je našla predsjednikova savjetnika Muftića, koji vodi i vladinu novinsku agenciju. Savjetnik se u stan uselio sa svojom ženom i djecom te ga je odbio napustiti. Ponudio joj je pomoć u traženju manjeg stanja, nu kasnije je zaprijetio da će njezine stvari baciti u smeće. 'Osjećam se poniženo kao ljudsko biće i uskraćeno kao građanin', napisala je gđa Čokorilo u jednom u tri pisma u kojima je zamolila za pomoć bivšega čelnika mirovnih snaga u Bosni Carla Bildta. Kaže da nikad nije dobila odgovora. Obitelj Čokorilo je u stan uložila gotovo 50.000 dolara otkako se u njega uselila 1951., kaže gđa Čokorilo. (...) Ona je angažirala odvjetnika te se bori za svoj stan. Nu odlukom Ministarstva za stanovanje od 28. svibnja gđa Čokorilo je izgubila pravo na stan kada ga je 'napustila'. Dopušteno joj je da se žali u roku od 15 dana - nu presuda je njezinom odvjetniku dostavljena tek 26. lipnja, dva tjedna poslije tog roka. (...) Muftić je u kratkom brzoglasnom razgovoru izjavio da nije učinio ništa loše, jer taj stan službeno pripada državi a ne pojedincu. (...) Za vrijeme rata, sarajevska je vlada (kao i ona u srpskoj polovici podijeljene države) prihvatila strogi zakon o prisvajanju napuštenih stanova. Poslije rata, vlada je dopustila bivšim vlasnicima povratak u njihove domove, nu unutar rokova koje nije bilo moguće poštovati, kažu zagovornici ljudskih prava. (...) 'Jednostavno ne postoji politička volja da se to ispravi', kaže gđa Raguž. 'Ovdje ne funkcionira ni država, ni politički sustav; nema vladavine zakona. To je prljava slika.'" 120240 MET aug 97