ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - "Je li riječ o pukoj formalnosti", pita Deana Knežević povodom podatka da je premijer Mateša, odmah poslije prisege Predsjednika države, 'stavio na raspolaganje' svoj mandat i mandat ministara, a da je
Predsjednik države odgovorio da za vraćanje mandata nema razloga, jer i Mateša i Vlada u cijelosti uživaju njegovo puno povjerenje.
ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - "Je li riječ o pukoj formalnosti", pita
Deana Knežević povodom podatka da je premijer Mateša, odmah poslije
prisege Predsjednika države, 'stavio na raspolaganje' svoj mandat i
mandat ministara, a da je Predsjednik države odgovorio da za vraćanje
mandata nema razloga, jer i Mateša i Vlada u cijelosti uživaju njegovo
puno povjerenje. #L#
Novinarka u današnjem Večernjem listu ocjenjuje kako se iz te geste,
osim da je stvar formalnosti, "mogu iščitati i druga značenja,
pogotovu ako se uzme u obzir pred kakvim je problemima Matešina Vlada
i koliko u toj situaciji može značiti naglašavanje povjerenja
Predsjednika države.
Zadržimo li se samo na nekim obiježjima trenutačne ekonomske
situacije, ona može izgledati ovako: nastavak i ritam reformi
gospodarstva pod upitnikom su jer su blokirane kreditne linije
međunarodnih financijskih institucija koje su te reforme trebale
poduprijeti. One su blokirane zbog zapreka vezanih uz vanjsku politiku
(kao što je slučaj s kreditnim tranšama MMF-a), ali dijelom i zbog
unutrašnjeg protivljenja konceptu Vladinih reformi, koje je došlo do
izražaja pri potvrđivanju ugovora sa Svjetskom bankom o kreditu za
restrukturiranje poduzeća i banaka. Dok se za zapreke vezane uz
vanjsku politiku, iz iskustva s prijašnjim krizama u odnosima s
međunarodnom zajednicom, može očekivati da će biti prevladane, manje
je jasno što će biti sa zaprekama na unutrašnjem planu, a koje izviru
iz suprotstavljanja dvaju oprečnih razvojnih koncepata", napominje
Deana Knežević.
U tom smislu znakovitima smatra "reakcije na detalj iz spomenutog
ugovora sa Svjetskom bankom", gdje je kod nekih model mješovitog,
umjesto čistog državnog vlasništva, "prepoznat kao slabljenje državnog
suvereniteta, kao oblik pritiska Zapada u ostvarenju nekih zakulisanih
političkih i ekonomskih interesa, kao otvaranje vrata
neokolonijalizmu, potkopavanje sigurnosnih interesa...", o čemu piše:
"Čak i ako je istina da su baš u određenim hrvatskim poduzećima sve te
zavjereničke igre na djelu, ne bi trebalo isključiti ni mogućnost da
su stvari puno jednostavnije. Da i Svjetska banka i Vlada sugeriraju
vlasničke modele koji će jamčiti učinkovitiji nadzor i upravljanje
poduzećima, polazeći od toga da sadašnji model ni po praktičnim
rezultatima ni po teorijskim spoznajama 'nije idealan'.
Čini se da o nekim ključnim pitanjima vezanim uza sudbinu hrvatske
ekonomije slijede još velike rasprave, a da će se nasuprot konceptu
modernog gospodarstva, otvorenog za domaće, ali i strane investitore,
te discipliniranog pravnom državom, naći stavovi koji su ovim
prostorima dominirali prije deset ili dvadeset godina. Stoga,
opetovanje podrške prvome nije nikako na odmet, makar bilo upakirano u
formalne povode poput ovoga na dan Predsjednikove prisege".
(Hina) mc
080058 MET aug 97