VJESNIK: KAKO ČIČAK I CVIIĆ PRIŽELJKUJU PROMJENE NA KAPTOLU

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - U današnjem Vjesniku Branko Madunić, u ozračju imenovanja krčkog biskupa Josipa Bozanića za nadbiskupa i metropolita zagrebačkog te odlaska kardinala Kuharića, komentira ocjene "kako je riječ o porazu 'linije kardinala Kuharića i predsjednika Tuđmana' te kako novi nadbiskup ima 'sponzore u Vatikanu'". Objašnjava kako je riječ o istupu Ivana Zvonimira Čička, a dodaje tome i ocjene Krste Cviića "koji je, također, hrvatske biskupe izložio kritici u tekstu 'Pastiri u magli', objavljenom uoči predsjedničkih izbora. Za te tvrdnje spomenuti kritičari iznose svoje vrijednosne sudove, ali ne iznose ni jednu činjenicu ili stav iz pastoralnog djelovanja i javnih istupa novoga nadbiskupa zagrebačkog, pa je utemeljeno pretpostaviti da spomenuti kritičari samo priželjkuju 'poraženu liniju'", napominje novinar istaknuvši zatim kao u javnim nastupima najmlađeg hrvatskog biskupa "nigdje nema ni traga činjenicama ili 'nepoznatim detaljima' koji bi govorili da je riječ o 'porazu linije'; što uostalom i nije kompetencija jednog crkvenog pastira". Madunić se pritom poziva na jedan interview tadašnjeg krčkog biskupa Bozanića u 'Večernjem listu', gdje je istaknuo da su 'odnosi crkvenih i državnih struktura u Hrvatskoj otvoreni i dobronamjerni'. U istom listu, u prosincu 1996., biskup Bozanić kaže da su odnosi crkvenih i državnih vlasti u Hrvatkoj dobri, ali da 'pluralistička država zahtijeva poštivanje procedure, kompetencije i autonomije. Na tom području svi smo u jednom novom procesu, gdje je potrebno učiti nova pravila ponašanja'", citira Madunić i komentira: "Upravo na tom planu definiranja pravila ponašanja, biskup Bozanić se, kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije, istaknuo tijekom pregovora o pravnom uređenju odnosa Crkve i države. Ti ugovori stvorili su pravni okvir za 'slobodnu Crkvu u slobodnoj državi', kako je maksimom izrekao Bozanić. Za suradnju države i Crkve općem dobru, a ne za političko 'poražavanje linija'. Dakako, tijekom pregovaranja, trebalo je kontaktirati s Apostolskom Stolicom. Krčki biskup, svojim poznavanjem koncilskih dokumenata, crkvenog i državnog prava, samo je dokazao svoj kredibilitet u Vatikanu i da mu nisu potrebni 'sponzori u Vatikanu' i u katoličkom svijetu", napominje još Madunić i na kraju piše: "Napokon, što se tiče određenog likovanja radu umirovljenja kardinala Kuharića, kritičari su zaboravili činjenicu koju ističe 'Glas koncila' u svom komentaru: 'Umirovljeni zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić ostaje neumirovljeni kardinal Svete Rimske Crkve da još dugo svjedoči iznad Stepinčeva groba i da, dao Bog, proslavi njegovu beatifikaciju'". (Hina) dd 100714 MET jul 97