DEN HAAG, 25. srpnja (Hina) - Simon Leach, istražitelj ICTY-a i svjedok optužbe na suđenju generalu Blaškiću, odgovarao je u petak na pitanja Blaškićevih branitelja o izvorima informacija koje je tijekom svjedočenja predstavio
Sudu.
DEN HAAG, 25. srpnja (Hina) - Simon Leach, istražitelj ICTY-a i
svjedok optužbe na suđenju generalu Blaškiću, odgovarao je u petak na
pitanja Blaškićevih branitelja o izvorima informacija koje je tijekom
svjedočenja predstavio Sudu. #L#
Svjedok nije znao kada su oštećene džamije čije je fotografije
prikazao Sudbenom vijeću budući da osobno nije bio nazočan rušenju već
je o napadima na sela oko Viteza u travnju 1993. čuo "iz druge ruke".
Leach je rekao da njegov istražiteljski ured posjeduje Blaškićeve
pismene naredbe za akciju HVO-a u selima oko Viteza 16. travnja 1993.,
no da u njima možda ne stoji riječ "napad", te da ima kopije
Blaškićevih naredbi da se ne napadaju civili. Svjedok nije mogao
potvrditi je li Blaškić imao zapovjedni stožer u Kiseljaku kao što je
to ustvrdio u svjedočenju, niti je mogao potvrditi da je Blaškić,
nakon što je Armija BiH presjekla cestu Vitez - Kiseljak u siječnju
1993., mogao stići do Kiseljaka osim UNPROFOR-ovim vozilima.
Obrana je također u ispitivanju istaknula da je ulaz Blaškićeva
stožera u Vitezu bio pod vatrom te da se s ulaza nije moglo vidjeti
što se događa u selima oko grada.
Svjedok je ipak ocijenio da su se iz Blaškićeva stožera u Vitezu
mogle čuti eksplozije u Ahmićima. Međutim, britanski bataljun smješten
u blizini Viteza o napadu na Ahmiće 16. travnja godine 1993. doznao je
tek 20. ili 21. travnja, potvrdio je Leach na temelju izjave
zapovjednika tog bataljuna Roberta Stewarta.
Svjedočenje u slučaju Blaškić danas je započeo svjedok optužbe
Šefkija Džidić (43) iz Viteza. On je od kolovoza 1992. bio zapovjednik
stožera teritorijalne obrane u Vitezu, a sada je načelnik "jedne od
dviju policijskih postaja u tom gradu".
Džidić je govorio o "gotovo idealnom suživotu" u BiH i Jugoslaviji
prije rata. Suživot, rekao je on, počeo se kvariti izborima 1990.,
kada su se ljudi počeli dijeliti po nacionalnim strankama. "U prvom
redu Srbi, a onda i ekstremistički Hrvati željeli su zauzeti dijelove
BiH i proglasiti svoju državu", rekao je on. Nakon proglašenja HZ
Herceg-Bosne 1991., nastavio je svjedok, Muslimani su u Vitezu postali
građani drugog reda. On je rekao da predstavnici HZ Herceg-Bosne nisu
priznavali legalnu državnu vlast u Sarajevu, već su išli na političke
konzultacije u Grude, Mostar i Zagreb.
Svjedočenje Šefkije Džidića nastavit će se u ponedjeljak, 28. srpnja.
(Hina) vb rb
251707 MET jul 97