ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Hrvatska će tijekom ove i u idućoj godini provesti kuponsku privatizaciju što podrazumjeva program dodjele dionica bez naplate određenim kategorijama stanovništava - uglavnom stradalnicima domovinskog rata.
Po tom programu između 300 i 350 tisuća ljudi dobit će besplatne kupone, temeljem kojih će po utvrđenoj proceduri moći dobiti dionice poduzeća iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju koji iznosi 17-18 milijardi kuna. Ukupna masa dionica koje će u okviru kuponske privatizacije dobiti nove vlasnike bit će približno jednaka ukupnoj masi dosad privatiziranog i otplaćenog bivšeg društvenog kapitala. Temeljem Zakona o privatizaciji, donijetim u ožujku prošle godine, postupak kuponske privatizacije već je započeo, određeni su rokovi, a od ključnog je značenja i osnivanje privatizacijskih investicijskih fondova koji se predlažu zakonom kojeg je hrvatska Vlada po hitnom postupku uputila na jesensko zasjedanje Sabora.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Hrvatska će tijekom ove i u idućoj godini
provesti kuponsku privatizaciju što podrazumjeva program dodjele
dionica bez naplate određenim kategorijama stanovništava - uglavnom
stradalnicima domovinskog rata. Po tom programu između 300 i 350
tisuća ljudi dobit će besplatne kupone, temeljem kojih će po utvrđenoj
proceduri moći dobiti dionice poduzeća iz portfelja Hrvatskog fonda za
privatizaciju koji iznosi 17-18 milijardi kuna. Ukupna masa dionica
koje će u okviru kuponske privatizacije dobiti nove vlasnike bit će
približno jednaka ukupnoj masi dosad privatiziranog i otplaćenog
bivšeg društvenog kapitala.
Temeljem Zakona o privatizaciji, donijetim u ožujku prošle godine,
postupak kuponske privatizacije već je započeo, određeni su rokovi, a
od ključnog je značenja i osnivanje privatizacijskih investicijskih
fondova koji se predlažu zakonom kojeg je hrvatska Vlada po hitnom
postupku uputila na jesensko zasjedanje Sabora. #L#
Za uspjeh kuponske privatizacije od osobite je važnosti da ti
privatizacijski investicijski fondovi koji će u ime ovlaštenih
pojedinaca - imatelja kupona sudjelovati u nadmetanju za dionice
ponuđenih društava kapitala prikupe natpolovični broj kupona, kako ne
bi došlo do rasprodaje dionica za niske cijene.
Naime, kako se navodi u obrazloženju Prijedloga zakona o
privatizacijskim i investicijskim fondovima, s obzirom da osobe koje
imaju pravo na kupone, nisu zavidnog imovinskog stanja za očekivati je
da bi dionice koje bi dobili za kupone pokušali što prije prodati i
time riješiti egzistencijalna pitanja. Za pretpostaviti je da bi to
rezultiralo osjetnim padom cijena dionica. Velika većina dionica uopće
ne bi bila likvidna, a to bi se odrazilo i na cijene onih dionica
kojima se već redovito trguje. Zbog toga je od ključnog značaja da
natpolovični broj kupona prikupe investicijski fondovi, koji bi
trebali poslužiti i kao stabilizirajući čimbenik.
Temeljem predloženog zakona privatizacijski investicijski fondovi
(PIF) trebali bi imati licencu Komisije za vrijednosne papire i biti
posebno registrirani pri Ministarstvu privatizacije. To bi
Ministarstvo izdavalo i dozvolu za vođenje PIF-ova onim društvima koja
bi za sudjelovanje u kuponskoj privatizaciji morala ispuniti i niz
propisanih zahtjeva. PIF-ovi bi bili investicijski fondovi zatvorenog
tipa i isključivo kuponski, odnosno imali bi pravo prikupljati samo
kupone, a ne kupone i gotovinska sredstva.
S obzirom na iskustva kuponskih privatizacija u drugim zemljama, gdje
je jedna od osnovnih poteškoća bila nekontrolirano bujanje tih fondova
čiji portfelji nisu mogli pokrivati poslovanje društva za njihovo
upravljanje, prioritet je predloženog zakona ograničavanje broja
fondova. To ne bi bilo u obliku unaprijed određenog broja licenci već
vrlo visokih kapitalnih i stručnih zahtjeva za svako društvo.
Naime, da bi se fond uopće mogao osnovati potrebno je prvo osnovati
društvo za njegovo upravljanje, a odobrenje bi izdavala Komisija za
vrijednosne papire. Ta društva temeljem predloženog zakona ne smiju
biti u neposrednom ili posrednom vlasništvu Republike Hrvatske. Potom
bi, da bi dobilo licencu za obavljanje PIF-om, društvo kod određene
banke moralo deponirati 12,5 milijuna kuna u garancijski fond, iz čega
bi se pokrivali svi troškovi tijekom pet godina rada fonda, nakon čega
bi uslijedila njegova pretvorba u regularan investicijski fond. To bi
bio prvi filter za selekciju PIF-ova, dok bi drugi filter bio obveza
da fond u tri dražbovna kruga prikupi najmanje 100 milijuna bodova -
kupona. Ukoliko pojedini fond ne bi uspio doseći taj prag, njegov
cjelokupni portfelj otišao bi na licitaciju u kojoj bi mogla
sudjelovati društva za upravljanje koja vode uspješne PIF-ove.
S ciljem sprječavanja zlouporabe i zaštite imatelja kupona -
dioničara u zakonskom se tekstu predlažu stroge novčane i ostale kazne
u slučaju nepropisnog upravljanja fondovima.
(Hina) sšh ds
171052 MET jul 97