VLADA PRIHVATILA ZAKLJUČKE U SVEZI S ODNOSIMA RH I MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA

KAZNENOG SUDA ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici, nakon rasprave, prihvatila Izvješće o odnosima Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom te s tim u svezi donijela zaključke kojima, unatoč nezadovoljstvu pojedinim radnjama Haaškoga suda, potvrđuje svoju opredjeljenost visokim ciljevima i zadacima Suda, te će i u buduće u skladu s preuzetim međunarodnim obvezema, hrvatskim Ustavom i Ustavnim zakonom surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom. #L# U zaključcima hrvatska Vlada iskazuje nezadovoljstvo i protivljenje sa već iskazanim i mogućim oblicima političkih pritisaka na RH radi postizavanja određenih ciljeva, i to unatoč pokazane i dokazane suradnje s hrvatske strane s Međunarodnim kaznenim sudom. Hrvatska Vlada iskazuje nezadovoljstvo odnosom Suda prema Republici Hrvatskoj, posebice zbog neujednačenog pristupa prema državama obveznim na suradnju, neprocesuiranja i neobuhvata svih zločina počinjenih na području Republike Hrvatske, kao i zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH. Donijet je i zaključak da se izvijesti Haaški sud, da je Hrvatska spremna procesuirati one koji bi bili osumnjičeni, koji su na teritoriju Republike Hrvatske, ili se tu zateknu, a sve s ciljem da se ti procesi ubrzaju. Prihvaćanju zaključaka prethodila je rasprava o izvješću koje je na jučerašnjoj sjednici izradio Savjet Vlade Republike Hrvatske za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, a na čijem je čelu ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Podnoseći izvješće Šeparović je istaknuo kako je postupajući u skladu sa svojom obvezom za suradnjom i pružanjem pomoći Međunarodnom sudu u proteklom vremenu Hrvatska dosljedno potvrđivala duh suradnje ispunjavajući svoje obveze sukladno hrvatskom Ustavnom zakonu o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom. S tim u svezi, kazao je Šeparović, Hrvatska je posebno omogućila rad Ureda za vezu Međunarodnog kaznenog suda sa sjedištem u Zagrebu, na zahtjev Suda pružila je i pruža pomoć u pribavljanju i dostavljanju dokumenata, identificiranju i utvrđivanju boravišta osoba. Također je omogućila i omogućuje provedbu potrebnih istražnih radnji, posebno iskapanja masovnih grobnica, identifikaciju žrtava. Ministar Šeparović je napomenuo da je provedena i dragovoljna predaja generala Tihofila Blaškića itd. Sve to govori u prilog privrženosti Hrvatske visokim ciljevima i zadacima Međunarodnog suda i potpore njegovom radu, naglasio je ministar Šeparović. No, naveo je Šeparović, u odnosima sa Sudom uočeno je više problema uzrokovanih primarno i poglavito zbog neuravnoteženog i neujednačenog pristupa Haškog tribunala prema državama s područja bivše Jugoslavije, poglavito na štetu Hrvatske. To se ponajviše očituje u tomu što je Hrvatska unatoč visokom stupnju suradnje izložena najvećim političkim pritiscima, a ponekad i optužbama zbog navodne nesuradnje, rekao je Šeparović. Hrvatska je nezadovoljna što su za sve zločine počinjene tijekom agresije na Republiku Hrvatsku podignute optužnice, i ništa više, samo protiv optuženika Šljivančanina, Mrkšića, Radića i Martića, te što za zločine počinjene u BiH protiv i na štetu hrvatskog naroda nije unatoč nedvojbeno dokazanog materijala optužena niti jedana osoba. U kontekstu odnosa RH i Međunarodnog kaznenog suda poseban i nepovoljan osvrt zaslužuje postupak protiv generala Blaškića naročito imajući u vidu njegovu dragovoljnu predaju i odlazak u Haag 1. travnja 1996. godine, rekao je Šeparović. Hrvatska izražava nezadovoljstvo uvjetima pritvora, odgodom početka suđenja (glavne rasprave) na koje je čekano gotovo punih 15 mjeseci, iako je dužnost Suda optuženiku osigurati brzo i pošteno suđenje. U raspravi o izvješću ministar uprave Davorin Mlakar kazao je kako Hrvatska treba jasno reči - da suradnji s Haškim sudom, ali i uz stavljanje određenih prigovora koji su podnijeti u izvješću. Potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić kazao je da Hrvatska jasno treba reči da je nezadovoljna tretmanom od strane Haškog suda. "Tim više što među onima kojima se sudi nema niti jedne osobe koja je počinila zlodjela prema hrvatskoj državi i narodu, Hrvatska treba jasno reči da neće dopustiti one radnje predstavnicima Haškog suda koje izlaze iz okvira onog što je potpisala", rekao je dr. Radić. Početak suđenja generalu Blaškiću ocijenio je sramotnim, jer nam, kako je kazao, "priučeni povjesničari drže lekcije". Nedopustivim je ocijenio da predstavnici Haškog suda, kako je rekao, vršljaju po Hrvatskoj i rade izvan standarda i procedure. Podsjećajući da je Hrvatska preuzela svoje obveze o suradnji s Haškim sudom ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić je neshvatljivim ocijenio da su za zlodjela nad Hrvatskom iz 1991. godine - za 13.000 poginulih i 40.000 ranjenih, za brojna masovna zlodjela od Škabrnje, Lovasa, Dubrovnika - optužene samo četiri osobe. "Na tome se ne radi ništa, a Hrvatsku se pritišće da pribavi dokumente o vojnoj operaciji Oluja", kazao je dr. Granić. Također je rekao kako se Hrvatsku od početka procesa generalu Blaškiću optužuje za međunarodni konflikt, a s druge strane ne želi joj se dati pristup potrebnim dokumentima. Ističući da je dobro što je izvješće došlo na Vladu, dr. Granić je kazao da se i time Hrvatska još jednom opredijelila za suradnju s Haškim sudom, ali uz zahtjev potpune principijelnosti i transparentnosti u njegovu radu. Ministar obrane Gojko Šušak kazao je kako je Hrvatska pravna država i svoje stvari treba uređivati sama. Predložio je da se Haški sud izvijesti o spremnosti Hrvatske da se pod njegovim patronatom uz osiguranje javnosti procesuiraju osumnjičene osobe. Podržavajući prijedlog ministra Šuška premijer Zlatko Mateša, sažimajući raspravu, ustvrdio je još jednom kako zabrinjava da su za zlodjela nad hrvatskom državom i narodom optužena samo četiri čovjeka, a za zlodjela nad hrvatskim narodom u BiH niti jedna osoba. (Hina) sšh ds 261425 MET jun 97